Borački Zakoni

(KANTONALNI)

( ZAKON ĆE SE POČETI PRIMJENJIVATI OD 01.01.2015.GODINE)

Na temelju članka 41. stavka 1  . točke c ) Ustava Kantona Središnja Bosna

(Službene novine županije Središnja Bosna, broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98 7/98 ispravak teksta, 8 /98, 10/2000 i 8/03; sluzbene novine Kantona Sredisnja Bosna,broj: 2/04 i 14/04), članaka 27., 28., 29. i 30. zakona o pravima bianitelja i članova njihovih obitelji (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine,broj: 33/04 i 56/05), članka 4. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 70/05) te članka 44. Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 61/06), na prijedlog Vlade Kantona Središnja Bosna, Sabor Kantona Središnja Bosna na Vanrednoj sjednici, održanoj 14.07.2014.godine

Donosi

Z A K O N

O DOPUNSKIM PRAVIMA BRANITELJA

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

   Ovim zakonom uređuju se uvjeti, način i postupak ostvarivanja prava ratnih vojnih invalida i članova njihovih obitelji, članova obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja (u daljnjem tekstu: obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja) i razvojačenih branitelja (dragovoljaca, veterana i sudionika u Ratu) te osoba zaslužnih u Domovinskom ratu (nositelja ratnih odličja) koje imaju prebivalište na podrudju Kantona Središnja Bosna (u daljnjem tekstu: kanton), kao i druga pitanja iz oblasti braniteljsko-invalidske skrbi.

Članak 2.

   Braniteljem, u smislu ovoga zakona, smatra se pripadnik Hrvatskoga vijeća obrane, Armije Republike Bosne i Hercegovine te policije mjerodavnoga tijela unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: oružane snage) koji je sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine od 18. rujna 1991. godine. (počtak agresije na općinu Ravno) do 23. prosinca 1996. godine odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je razvojačen rješenjem mjerodavnoga vojnog tijela te osoba koja je sudjelovala u pripremi za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine u razdoblju prije 18. rujna 1991. godine a koju je angažiralo mjerodavno tijelo.

   Sudjelovanjem u obrani Bosne i Hercegovine, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se sudjelovanje u oružanom otporu i djelovanje u izravnoj svezi s pružanjem otpora.

   Dragovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovoga zakona, smatra se pripadnik vojnih postrojbi koji je sudjelovao u pripremi-za obranu i u obrani Bosne i Hercegovine u razdoblju do 19. lipnja 1992. godine te druga osoba koja nije bila vojni obveznik u vrijeme dragovoljnog stupanja u oružan snage  i koja je ostala neprekidno u postrojbama do konca Rata ili ju je ranije razvojačiio mjerodavno vojno tijelo.

   Veteranom u smislu ovoga zakona, smatra se osoba koja je stupila u postrojbe iz stavka 1. ovoga članka od 18. rujna 1991. godine đo 31. prosinca 1992. godine i neprekidno ostala u postrojbama do 23. prosinca 1995. godine ili ju je ranije razvojačilo mjerodavno vojno tijelo.

   Sudionikom u Ratu, u smislu ovoga zakona, smatra se svaka osoba koja je u sastavu oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka provela najmanje jednu godinu neprekidno, u razdoblju od 20. lipnja 1992. godine do 23.prtsinca 1995.godine.

   Pojmovi i definicije iz ovoga članka koriste se i primjenjuju prilikom reguliranja prava i pogodnosti u svim oblastima te na svim razinama u vlasti, koje se tiću branitelja i članova njihovih obitelji.

 Članak 3.

   Dobitnikom ratnoga priznanja ili odličja, u smislu ovoga zakona, smatra se državljanin Bosne i Hercegovine koji se urazdoblju od 18. rujna 1991. godine do 23. prosinca 1995. godine više puta iskazao osobnom hrabrošću, požrtvovnošću i osobnim doprinosomu borbi za obranu i oslobođenje Bosne i Hercegovine, odnosno koji se osobito istaknuo u oružanom suprotstavljanju agresoru ili koji je pridonio proširenju slobodnih dijelova Bosne i Hercegovinete mu je, sukladno propisima, dodijeljeno ratno priznanje ili odličje.

Članak 4.

   Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji je obavljajući vojne dužnosti i druge dužnosti za ciljeve obrane u sastavu oružanih snaga te sudjelujući u obrani Bosne i Hercegovine u razdoblju, pod uvjetima i u okolnostima iz članka 2. stavka 1. ovoga zakona zadobio ranu, ozljedu, bolest ili pogoršanje bolesti pa je, zbog toga, nastupilo oštećenje njegova organizma najmanje za 20 %.

   Ratni vojni invalid je i državljanin Bosne i Hercegovine koji je, na zapovijed ili po nalogu mjerodavnoga vojnog tijela ili tijela uprave mjerodaviog za poslove obrane i državne sigurnosti, pod uvjetima i u okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, zadobio ranu, ozljedu, bolest ili pogoržanje bolesti pa je, zbog toga, nastupilo oštećenje njegova organizma naj manje za 20 %.

   Ratni vojni invalid je i osoba koja je u razdoblju te pod uvjetima i u okolnostima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bila ratni zatočenik i zadobila ranu, ozljedu, bolest ili pogoršanje bolesti pa je, zbog toga, nastupilo oštećenje njezina organizma najmanje za 20 %.

   Ratni vojni invalid je i stranac kojemu je nastupilo oštećenje organizma u okolnostima i pod uvjetima iz stavaka 1.,2. i 3. ovoga članka.

   Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru, bez namjere, obavljajući vojnu dužnost zadobila ranu ili ozljedu pa je, zbog toga, nastupilo oštećenje njezina organizma najmanje za 20 % odnosno, kojoj je zbog bolesti ili pogoršanja bolesti, nastupilo oštećenje organizma najmanje za 60 % u razdoblju od 24. prosinca 1996. godine,i to:

   - vojna osoba na služenju obveznog vojnog roka

   - pitomac u vojnoj školi

   - pripadnik pričuvnog sastava, za vrijeme vojne dužnosti.

   S braniteljima, u smislu ovoga zakona, izjednačeni su, u pravima, sudionici Narodnooslobodiladkog antifašističkog rata 1941. - 1945. godine, čiji je status utvrđen rješenjem mjerodavnog tijela.

Članak 5.

   Obitelj poginulog, umrlog i nestalog branitelja je obitelj osobe koja je poginula, umrla ili nestala pod uvjetima i u okolnostirna iz članka 2. i 4. ovogu zakona, odnosno osobe umrle do 23. prosinca 1996. godine od posljedica ranjavanja , ozljeđivanja ili bolesti zadobivene pod uvjetima i u okolnostima iz članka 4. ovoga zakona.

   Obitelj poginule ili umrle osobe iz članka 4. stavka 5. ovoga zakona ostvaruje određena prava pod uvjetima i na način koji vrijede za obiteg umrlog ratnog vojnog invalida.

Članak 6.

   Nositelj ratnoga odličja, u smislu ovoga zakona, branitelj je kojemu je dodijeljeno ratno odličje :

Red hrvatskoga trolista                                    Značka Zlatni ljiljan

Red bana Jelačića                                           Orden slobode

Red Nikole Subića Zrinskog                            Orden heroja oslobodiladkog rata

Red kneza Domagoja, s ogrlicom                   Orden oslobođenja

Red hrvatskoga pletera                                   Orden zlatnog grba sa mačevima

Velered kraljice Jelene, s lentom i                  Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim

Danicom                                                          vijencem

Velered kralja Petra Krešimira IV                    Orden zlatnog ljiljana sa srebrenim

s lentom i Danicom                                          vijencem

Red hrvatskoga križa                                       Medalja za hrabrost

Red Zrinskog i Frankopana, sa                        Medalja pobjede

srebrenim vijencem                                          Medalja otpora

Spomenica Domovinskog rata                         Medalja za vojne zasluge

Spomenica Domovinske zahvalnosti               Policijska medalja za hrabrost

Medalja Oluja                                                   Zlatna policijska značka - zvijezda

Medalja Ljeto                                                   Srebrena policijska zvijezda

Medalja Maestral                                             Srebreni štit

Članak 7.

   Propisima iz oblasti obrane utvrđuje se tko se smatra pripadnikom snaga oružanih i vojnom osobom te što se smatra vojnom službom i obavljanjem vojne dužnosti za ciljeve obrane, kao i sva druga pitanja u svezi sa svojstvom i statusom pripadnika oružanih snaga.

Članak 8.

   Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za stjecanje svojstva ratni vojni invalid, na osnovi sudjelovanja u oružanim snagama stječe svojstvo ratni vojni invalid, a invaliditet mu se utvrduje prema ukupnome ostećenju organizma prema objema osnovama.

  II. DOPUNSKA PRAVA BRANITELJA

Članak 9.

   Branitelji i članovi njihovih obitelji s područja Kantona ostvaruju:

   1. pravo na zdravstvenu zaštitu

   2. pravo na topličko i klimatsko liječenje

   3. pravo na naknadu putnih troškova liječenja u inozemstvu

   4. pravo na osnovi promijenjene radne sposobnosti

   5. pravo na prednost pri zapošljavanju

   6. pravo na besplatne obvezne udžbenike za redovito školovanje

   7. pravo na prednost pri upisu u obrazovne ustanove

   8. pravo na stipendiranje

   9. pravo na prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove

 10. pravo na prilagođavanje ulaza u stan za osobe u invalidskim kolicima

 11. pravo na oslobadanje od obveze plaćanja naknade za pogodnosti uporabe  građevnog zemljišta, naknade za uređenje građevnog zemljišta i naknade za dodijeljeno građevno zemljište

 12. pravo na prednost pri zakupu ili otkupu poslovnoga prostora

 13. pravo na pomoć u stambenom zbrinjavanju

 14. pravo na potporu u smrtnom slućaju

 15. pravo na podizanje nadgrobnog spomenika

 16. pravo na novčanu potporu

 17. pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

 18. pravo na prednost pri korištenju programa mjerodavne Službe za zapošljavanje Kantona Središnja Bosna.

   Osobe iz članaka 1. i 2. ovoga zakona ostvarivat će prava utvrdena u točkama 17. i 18. stavka 1. ovoga članka prema propisima institucija mjerodavnih u oblasti zapošljavanja.

Članak 10.

   Dobitnici ratnih priznanja osim prava iz članka 9. ovoga Zakona ostvaruju i :

   - pravo na njegu i pomoći od druge osobe, pod uvjetima propisanim zakonom o pravima branitelja i članova njihovih porodica (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33/04 i 56/05);

   - pravo na obavijest o smrti, preko javnih medija, organiziranje pogreba uz državne počasti i pravo na ukopno mjesto na lokacijama za zaslužne ličnosti

   - pravo na naknadu troškova pogreba i podizanje nadgrobnoga spomenika.

   Prednost pod jednakim uvjetima, u okviru braniteljske kategorije, imaju osobe odlikovane ratnim priznanjem ili odličjem pri ostvarivanju:

   - prava pri zapošljavanju

   - prava pri upisu u obrazovne ustanove

   - prava pri dodjeli stipendija

   - prava pri smještaju u učeničke i studentske domove

   - prava pri zakupu ili otkupu poslovnoga prostora

   - prava na pomoći u stambenom zbrinjavanju.

   Pod prednošču pod jednakim uvjetima, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se prednost pod jednakim uvjetima u okviru braniteljske kategorije kojoj pripada odlikovana osoba iz članka 3. ovoga zakona (razvojačeni branitelji, ratni vojni invalidi i članovi obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja).

  1. Pravo na zdravstvenu zaštitu

Članak 11.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja sukladno -odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 29/97) i Zakona o zdravstvenom osiguranju (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 30/97 i 7/02), kao i odgovarajućim kantonalnim propisima iz oblasti zdravstvenoga osiguranja, osim ako je ovim zakonom ili drugim propisom drugačije propisano.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona imaju pravo na liječenje u inozemstvu o trošku Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Središnja Bosna (u daljnjem tekstu: Zavod za zdravstveno osiguranje) ako liječenje nije moguće obaviti u Bosni i Hercegovini, a liječenje odobrava mjerodaivni Zavod za zdravstveno osiguranje sukladno svojim propisima.

   Ako osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. ovoga članka, ostvarit će pravo na zdravstvenu zaštitu na osnovi ovoga zakona, pri čemu će obveznik uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje biti Kanton - Kantonalna uprava za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata.

   Doprinos za zdravstveno osiguranje iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će Sabor Kantona središnja Bosna (u daljnjem tekstu: Sabor Kantona), na usuglašeni prijedlog zavoda za zdravstveno osiguranje i kantonalne uprave za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava).

Članak 12.

   Mjerodavna kantonalna zdravstvena ustanova, ako nije osnovala posebnu službu za praćnje, prevenciju i liječenje oboljelih od posttraumatskog stresa, dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupunja na snagu ovoga zakona osnovati posebnu službu i osigurati osobama iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona prednost bez čekanjau redu.

Članak 13.

   Općinska služba mjerodavna za poslove braniteljsko-invalidske skrbi dužna je u roku od 30 dana od kada osoba iz članka 11. stavka 3. ovoga zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje, donijeti rješenje o priznavanju prava ako se u postupku dokaže pravo da podnositelj zahtjeva to nije mogao ostvariti prema drugoj osnovi.

   Osobe iz članka 11. stavka 3. ovoga zakona ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu na osnovi ovoga zakona:

   - ako su korisnici mirovinskog i invalidskog osiguranja

   - ako su u radnome odnosu

   - ako su vlasnici ili suvlasnici poduzeća

   - ako se bave nekom drugom privatnom djelatnošću 

   - ako su na evidenciji neposlenih osoba.

   Osoba iz članka 11. stavka 3. ovoga zakona ne može ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje ni ako se netko od članova njegovog zajedničkog kućanstva - bračni drug bavi samostalnom djelatnošću, ako je u radnom odnosu ili je korisnik mirovine.

   Osoba iz članka 11. stavka 3. ovoga zakona ne može ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje na osnovi ovog zakona  i ako je, zbog godina zdravstvene sposobnosti života te propisa iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja mogla biti na evidenciji Službe za zapošljavanje) Kantona Središnja Bosna (u daljnjem tekstu: služba za zapošljavanje a zbog propusta, nemarnosti ili vlastite krivnje, nije na evidenciji, nezaposlenih soba.

Članak 14.

   Ratni vojni invalidi i mimodopski vojni invalidi, s 20% invaliditeta uključujući bračnog druga i djecu invalida, te obitelji poginulih branitelja, dobitnici ratnih ptiznanja i odličja, kao i razvojačeni branitelji i članovi njihovih obitelji koji nisu u radnom odnosu ne sudjeluju, u pokriću dijela troškova  zdravstvene zaštite.

Članak 15.

   Kantonalna uprava sudjeluje u plačanju ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide, obitelji poginulih branitelja i nezaposlene razvojačene braniteljete za nabavu sanitetskog materijala za mjesečne potrebe ratnih vojnih invalida paraplegičara u iznosu razlike koju ne plaća Zavod za zdravstveno osiguranje.

   Pravo na ortopedska pomagala iz stavka 1. ovoga članka imaju i osobe iz članaka 1.,2. i 3.ovoga zakona koje nisu u radnome odnosu ili nemaju redovite mjesedne prihode ako su nakon razvojačenja odnosno nakon prestanka rata i neposredne ratne opasnosti, zbog profesionalne bolesti ili ozljede ostale bez dijela tijela (amputacija) ili su potpuno nepokretne.

   U plačanju ortopedskih pomagala iz stavka 1. ovoga članka sudjeluje i Zavod za zdravstveno osiguranje, u iznosu koji je propisan u Odluci o udjelu osiguranih osoba u troškovima nabave ortopedskih, i drugih pomagala  i

materijala za ugradnju na podrudju Županije Središnja Bosna (službene novine Županije Središnja Bosna,broj 14/02), koju je donio Sabor Kantona.

   Ortopedska pomagala koja se plačaju su: podlaktidna, nadlaktidna, potkoljenična, natkoljenična i očna proteza, proteza za šaku, stopalna proteza i proteza za prste te invalidska kolica, štake, gumice za štake, roho-jastuci, antidekubitusni madraci, aparati za hodanje, slušni aparati, korzeti, pomagala za potrebe paraplegičara i ostala ortopedska pomagala.

   Kantonalna uprava svojim pravilnikom pobliže će urediti način i postupak ostvarivanja prava na ortopedska pomagala.

  2. Pravo na topličko i klimatsko liječenje

Članak 16.

   Topličko i klimatsko liječenje, sukladno ovome zakonu, je liječenje (medicinska rehabilitacija) koje se obavlja u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama gdje se u liječenju primjenjuje i prirodni faktor ili se liječenje obavlja prirodnim faktorom.

Članak 17.

   O pravu na topličko i klimatsko liječenje osoba iz Članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona odlučuje liječničko povjerenstvo, koje imenuje Zavod za zdravstveno osiguranje na osnovi zahtjeva osoba i odgovarajuće medicinske dokumentacije.

   Sredstva za topličko i klimatsko liječenje iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u Financijskome planu Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Središnja Bosna.

Članak 18.

   Iznimno od odredbe članka 17. ovoga zakona, ratni vojni invalid sa 100%-tnom invalidnošću - potpuno slijep, s pratiocem, i paraplegičar, bez pratioca imaju pravo na topličko i klimatsko liječenje jednom godišnje.

   Iznimno od odredbe članka 17. ovoga zakona, ratni vojni invalid s potkoljeničnom i natkoljeničnom amputacijom, amputacijom jedne ruke ili obiju ruku te roditelji dvaju ili više poginulih branitelja imaju pravo na topličko i klimatsko liječenje jednom tijekom dvije godine.

   Iznimno od odredbe članka 17. ovoga zakona, dobitnici ratnih priznanja i odličja, s potkoljeničnom i natkoljeničnom amputacijom te s amputacijom jedne ruke ili obiju ruku imaju pravo na topličko i klimatsko liječenje jednom tijekom dvije godine.

   Iznimno od odredbe članka 17. ovoga zakona, osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona koje su nakon prestanka rata i neposredne ratne opasnosti odnosno nakon razvojačenja zbog profesionalne bolesti ili ozljede, izgubile dio tijela (amputacija) ili su potpuno nepokretne, imaju pravo na topličko i klimatsko liječenje, i to nepokretne osobe jednom godišnje a osobe s amputacijom dijela tijela jedanput u dvije godine.

   Liječenje iz stavaka 1.,2.,3. i 4. ovoga članka može trajati najdulje do 15 dana.

  Ratnom vojnom invalidu paraplegičaru može se produljiti liječenje iz stavka 6. ovoga članka najdulje još do 15 dana ako to predloži liječnički konzilij ustanove u kojoj se obavlja liječenje.

   Sredstva za topličko i klimatsko liječenje iz stavka od 1. do 6. ovoga članka osiguravaju se u Proračunu Kantona Središnja Bosna (u daljnjem tekstu: Proračun Kantona).

   Kantonalna uprava bliže će urediti, svojim pravilnikom, način i postupak ostvarivanja prava na topličko i klimatsko liječenje.

Članak 19.

   Za ostvarivanje prava iz članka 18. ovoga zakona, Kantonalna uprava sklapa ugovore o topličkom i klimatskom liječenju, sa ustanovama i gospodarskim društvima, iz članka 16. ovoga zakona.

   Ugovorima iz stavka 1. ovoga članka poglavito se utvrduju opseg te kvaliteta zdravstvenih i drugih usluga koje ustanove i gospodarska društva iz stavka 1. ovoga članka pružaju korisnicima usluga, kao i druga medusobna prava i obveze.

  3. Pravo na naknadu putnih troškova radi liječenja u inozemstvu

Članak 20.

   Osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona imaju pravo na naknadu troškova prijevoza za odlazak u inozemstvo na liječenje i povratak nakon završetka liječenja ako to liječenje nije moguće obaviti u Bosni i Hercegovini.

   Federalno ministarstvo zdravstva, utvrduje može li se traženo liječenje provesti u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

   Ako je osoba iz stavaka 1. ovoga članka korisnica prava na dodatak za njegu i pomoć od druge osobe, pravo na naknadu putnih troškova za liječenje u inozemstvu ima i osoba koja s njim putuje kao pratilac.

   Naknada na osnovi putnih troškova radi liječenja u inozemstvu iznosi jednu prosječnu plaću iz prethodne godine na razini Kantona.

   Sredstva za naknadu putnih troškova radi liječenja u inozemstvu osiguravaju se u Proračunu Kantona.

Članak 21.

   Nemogučnost liječenja u Bosni i Hercegovini dokazuje se potvrdom (uvjerenjem) koju izdaje Federalno ministarstvo zdravstva iz članka 20. stavka 2. ovoga zakona.

  4. Pravo na osnovi promijenjene radne sposobnosti

Članak 22.

    Nezaposleni ratni vojni invalid koji je zadobio ranu, povredu, ozljedu ili bolest na osnovi koje mu je prznat status ratni vojni invalid na osnovi promijenjene radne sposobnosti, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ukljudujući i školovanje za obavljanje poslova za koje se traži viša stručna sprema od one koju ratni vojni invalid ima ako, prema općoj naobrazbi, životnoj dobi, zdravstvenome stanju i drugim okolnostima, ispunjava uvjete za uspješnu profesionalnu rehabilitaciju.

   Nezaposleni razvojačeni branitelj kod kojega je, zbog bolesti ili ozljede, došlo do težeg oštećenja organizma na osnovi preostale radne sposobnosti, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući i školovanje za obavljanje poslova za koje se traži viša stručna sprema od one koju ima, ako prema općoj naobrazbi, godinama života, zdravstvenome stanju i drugim okolnostima, ispunjava uvjete za uspješnu rehabilitaciju.

Članak 23.

   Poticaj za zapošljavanje ostvaruju invalidne osobe kroz profesionalnu rehabilitaciju za obavljanje ranijeg ili drugog zanimanja.

   Kantonalna uprava radit će, u suradnji sa Službom za zapošljavanje, na pronalaženju mogućnosti financiranja programa profesionalne rehabilitacije i zapošljavanaj invalidnih osoba.

   Financiranje programa profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalidnih osoba iz stavka 2. ovoga članka pobliže će se urediti propisima koje će donijeti Kantonalna uprava i Služba za zapošljavanje, svatko u okvirima svoje mjerodavnosti.

   Služba za zapošljavanje donijet će propise iz svoje mjerodavnosti u roku od šest mjeseci od dana objave ovoga zakona.

Članak 24.

   Na zahtjev ratnog vojnog invalida i razvojačenog branitelja, pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvrđuje se na osnovi nalaza, ocjene i mišljenja povjerenstva stručne ustanove za ocjenjivanje radne sposobnosti, sukladno propisima iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja.

    Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva izvršiti ocjenu radne sposobnosti i o tome, u daljnjem roku od osam dana, napismeno obavijestiti razvojačenoga branitelja i općinsku službu za upravu za braniteljsko-invalidsku skrb (u daljnjem tekstu: općinska služba) prema mjestu prebivališta razvojačenoga branitelja.

Članak 25.

   Općinska služba za poslove braniteljsko-invalidske skrbi koja je mjesno mjerodavna prema prebivalištu ratnog vojnog invalida, dužna je uputiti ratnog vojnog invalida na profesionalnu rehabilitaciju u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva ratnog vojnog invalida odnosno odmah na početku određenoga oblika profesionalne rehabilitacije ako to zahtjeva rok dulji od 30 dana.

   Općinska služba dužna e uputiti razvojačenoga branitelja na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 60 dana od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Članak 26.

   Sva tijela državne uprave na području Kantona, kao i javne ustanove, javna poduzeća i druge pravne osobe u vlasništvu države odnosno koje se financiraju iz proračuna bilo koje razine vlasti, dužni su primiti na profesionalnu rehabilitaciju ratnog vojnog invalida kojega uputi služba mjerodavna za poslove braniteljsko-invalidske skrbi.

   Kantonalna tijela uprave i kantonalne upravne ustanove i općine, kao i sve pravne osobe čiji je osnivač Kanton ili općina, koje se financiraju iz proračuna s udjelom od najmanje 25%, dužne su primiti na profesionalnu rahabilitaciju razvojačenoga branitelja kojega uputi kantonalno tijelo mjerodavno za braniteljska pitanja, na prijedlog općinske službe.

   Subjekt iz stavka 2. ovoga članka uredit će, svojim općim aktima, prava, uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kao i plan i program profesionalne rehabilitacije.

   Ratni vojni invalid i pravna osoba kod koje se nalazi na profesionalnoj rehabilitaciji sklopit će posebni ugovor kojim će urediti međusobna prava i obveze.

   Pravna osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne naplaćuje nikakvu naknadu za obavljanje profesionalne rehabilitacije.

Članak 27.

   Prilikom ostvarivanja prava na osnovi promijenjene radne sposobnosti prednost imaju ratni vojni invalidi - paraplegičari sa 100%-tnim invaliditetom a nadalje prema postotku invaliditeta i, na kraju, razvojačeni branitelji.

Članak 28.

    Razvojačeni braniteli za vrijeme profesionalne rehabilitacije koja se obavlja u mjestu udaljenom najmanje 100 km od mjesta njegova prebivališta, ima pravo, osim novčane naknade iz članka 8. Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine,broj 61/06), i na naknadu u visini od 30% od osnovice iz članka 7. Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihove obitelji, za vrijeme predviđeno za rehabilitaciju.

Članak29.

   Uvjeti, način i postupak za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju na osnovi preostale radne sposobnosti kao i osiguranje sredstava za financiranje profesionalne rehabilitacije propisuju se posebnim pravilnikom koji donosi kantonalno tijelo mjerodavno za poslove braniteljsko-invalidske skrbi u suradnji s Federalnim zavodom za upošljavanje.

   5. Pravo na prednost pri zapošljavanju

Članak 30.

   Ako su osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona nezaposlene, ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju, pod jednakim uvjetima, ako ispunjavaju opće i posebne uvjete za radno mjesto na koje se zapošljava.

   Tijela državne uprave, javne ustanove, javna poduzeća, dioničarska društva i druge pravne osobe koje se dijelom financiraju iz proračuna bilo koje razine vlasti, dužni su pri zapošljavanju, pod jednakim uvjetima, dati prednost osobama iz stavka 1. ovoga članka.

   Pravo na prednost pri zapošljavanju iz stavka 2. ovoga članka ne mogu ostvariti osobe koje su ostvarile prednost pri zapošljavanju a kojima je radni odnos prestao njihovom krivnjom.

   6. Pravo na besplatne obvezne udžbenike za redovito školovanje

Članak 31.

   Osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona imaju pravo na besplatne obvezne udžbenike za redovito školovanje pod uvjetom da su korisnice socijalne skrbi.

   Osobama iz stavka 1. ovoga članka koje nemaju sredstava za uzdržavanje, odnosno koje su korisnice socijalne skrbi, kao i njihovoj djeci osigurat će se besplatno školovanje.

   Pravo na besplatne obvezne udžbenike ostvaruje se u Ministarstvu prosvjete znanosti, kulture i Sporta i Kantonalnoj upravi.

   7.Pravo na prednost pri upisu u obrazovne ustanove

Članak32.

   Osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona i njihova djeca imaju pravo na prednost, pod jednakim uvjetima, pri upisu u obrazovne ustanove čiji je osnivač Kanton ili općina.

   Pravo na prednost pri upisu u obrazovne ustanove podrazumijeva da će obrazovna ustanova, pod jednakim uvjetima, dati prednost za upis osobama iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona.

Članak 33.

   Ako djeca poginulih branitelja, ratnih vojnih invalida i nezaposlenih razvojačenih branitelja redovito završe razred i upisuju se u sljedeći razred škole, ne plaćaju naknadu za upis.

   Sredstva za plačanje naknade za upis djece iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u Proračunu Kantona.

   Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i Sporta utvrdit će, svojim propisom, način ostvarivanja prava koja su propisana člancima 31., 32. i 33. ovoga zakona.

   Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i Sporta donijet će propis iz stavka 3. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana objave ovog zakona.

   8. Pravo na stipendiranje

Članak 34.

   Osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona i njihova djeca imaju pravo na dodjelu stipendije za vrijeme redovitoga školovanja.

   Kantonalna uprava utvrdit će, posebnim propisom, način i uvjete za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.

   Financijska sredstva za stipendiranje dodjeljivat će se na prijedlog posebnoga povjerenstva koje će osnovati Kantonalna uprava.

  9. Pravo na prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove

Članak 35.

   Pravo na prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove imaju osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona ako su redoviti učenici srednjih škola ili redoviti studenti visokoškolskih ustanova.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona o stvaruju pravo na prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove dodjelom dodatnih bodova na osnovi statusa osoba iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona.

   Pravo na prednost iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se potvrdom (uvjerenjem) koju izdaje, na osnovi službenih evidencija, općinska služba mjerodavna za braniteljsko-invalidsku skrb.

  10. Pravo na prilagođavanje ulaza u stan za osobe u invalidskim

kolicima

Članak 36.

   Ratni vojni invalid 1. stupnja, korisnik tuđe njege i pomoći, koji nije sposoban za kretanje bez invalidskih kolica, ima pravo na uklanjanje arhitektonsko-urbanistidkih barijera radi prilaska stambenoj zgradi u kojoj stanuje i ulaska u nju te radi uporabe stana.

   Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti jedanput, samo ako se radi o stambnoj jedinici u vlasništvu ratnog vojnog invalida iz stavka 1. ovoga članka.

   Tijela državne službe, sudovi, javne ustanove, institucije i javna poduzeća dužni su osigurati slobodan i nesmetan pristup osobama iz stavka 1. ovoga članka u službene i druge prostorije namijenjene pružanju usluga građanima odnosno u kojima građani ostvaruju svoja prava.

   Općine su dužne osigurati slobodan, nesmetan pristup i kretanje osobama iz stavka 1. ovoga članka po parkovima, pločnicima i drugim javnim  površinama.

   Sredstva, projekte i dokumentaciju za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osigurava općina u kojoj se nalazi stambena jedinica.

   Sredstva, projekte i dokumentaciju za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka osigurat će pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka.

  11. Pravo na oslobađanje od obveze plaćanja naknade za pogodnosti uporabe građevnoga zemljišta, naknade za uređenje građevnoga zemljišta i naknade za dodijeljeno građevno zemljište

Članak 37.

   Ako osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje, oslobađaju se obveze plaćanja naknade za pogodnosti uporabe građevnoga zemljišta i naknade za uređenje građevnog a zemljišta radi izgradnje obiteljske kuće, površine do 200 m2.

   Ako osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona dograđuju, prilagođavaju i preuređuju krovište ili potkrovlje te ako izvode druge građevne radove kojima se povećava postojeća površina stana ili kuće, oslobađaju se obveze plaćanja naknade za pogodnosti uporabe građevnoga zemljišta i naknade za uređenje građevnoga zemljišta.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona oslobođene su plaćanaj naknade za povećanje korisne površine iz stavka 2. ovoga članka ako korisna površina nije veća od 100 m2.

Članak 38.

   Ako su osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona nezaposlene, oslobađaju se obveze plaćanja naknade za pogodnosti uporabe građevnoga zemljišta i naknade za uređenje građevnoga zemljišta i za izgradnju poslovnoga prostora, građevne površine do 100 m2, ako na taj način rješavaju svoje zaposlenje iIi zaposlenje člana uže obitelji.

Članak 39.

   Nazaposlena osoba iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona oslobađa se obveze plačanja naknade za dodijeljeno građevno zemljište, površine do 500 m2, za izgradnju obiteljske kuće ako prvi put rješava svoje stambeno pitanje odnosno za izgradnju poslovnoga prostora, površine do 200 m2, u kojemu će biti riješeno njegovo zaposlenje.

   Građevno zemljište iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se na osnovi javnog oglašavanja, objavljenog u dnevnome listu, prema kriterijima koje će utvrditi mjerodavno općinsko tijelo na osnovi federalnih, kantonalnih i općinskih propisa.

Članak 40.

   Način ostvarivanja prava iz članaka 36., 37.,38. i 39. ovog a zakona utvrdit će općinsko vijeće svojim propisom.

12. Pravo na prednost pri zakupu ili otkupu poslovnoga prostora

Članak 41.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona imaju pravo na prednost pri zakupu i otkupu poslovnoga prostora ako je vlasnik predmetnoga poslovnoga prostora tijelo državne uprave bilo koje razine vlasti te javna ustanova, javno poduzeće, dioničarsko društvo ili druga pravna osoba koja se dijelom financira iz proračuna bilo koje razine vlasti u Bosni i Hercegovini.

   Ako osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona prvi put rješavaju stambeno pitanje kupnjom stana ili kuće, oslobađaju se obveze plačanja poreza na promet nekretnina ako imaju prebivalište na području Kantona.

  13. Pravo na pomoć u stambenom zbrinjavanju

ČIanak 42.

   Pravo na pomoć u stambenom zbrinjavanju ostvaruju osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona prema pravu prvenstva, kako slijedi:

   1. djeca poginulih, umrlih i nestalih branitelja bez obaju roditelja i ratni vojni invalidi sa 100%-tnim oštečenjem organizma, I. skupine invaliditeta

   2. obitelji s dva poginula, umrla i nestala branitelja i više poginulih, umrlih i nestalih branitelja te ratni vojni invalidi sa 100%-tnim oštečenjem organizma,   II.skupine invaliditeta

   3. obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja i ratni vojni invalidi sa 90%-otnim, 80 %-tnim i 70%-otnim oštećenjem organizma

   4. ostali ratni vojni invalidi

   5. razvojačeni branitelji.

Članak 43.

   Kantonalna uprava će, primjereno svojim mogućnostima, sudjelovati u financiranju izgradnje stambenih objekata koji su namijenjeni braniteljskim populacijama.

Članak 44.

   Kantonalna uprava propisati će, svojim pravilnikom, kriterije za dodjelu financijskih sredstava, za rješavanje stambenih potreba osoba iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona.

   Financijska sredstva za stambeno zbrinjavanje dodjeljivat će se na prijedlog Povjerenstva, koje će osnovati Kantonalna uprava.

Članak 45.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona, koje imaju prebivalište na području Kantona, neprekidno najmanje tri godine prije stupanja na snagu, ovoga zakona a nemaju riješeno stambeno pitanje, imaju pravo na dodjelu odgovarajućega stana u vlasništvo.

   Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti isključivo ako Kantonalna uprava raspolaže stambenim fondom ili gradi stambenu jedinicu za osobe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 46.

   Osobe iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona čije je stambeno pitanje riješeno na način koji ne zadovoljava njihove potrebe, ostvaruju pravo iz članka 45. ovoga zakona pod uvjetom da stan kojim raspolažu stave na raspolaganje Kantonalnoj upravi.

   Pravo iz članka 45. ovoga zakona gube osobe koje bez opravdanoga razloga odbiju odgovarajući stan.

    14. Pravo na potporu u smrtnome slučaju

Članak 47.

   U slučaju smrti nezaposlenoga ratnog vojnog invalida i razvojačenoga branitelja te dobitnika ratnoga priznanja i odličja, članovi obitelji koji su s tom osobom u vrijeme njezine smrti živjeli u zajedničkome kućanstvu, imaju pravo na potporu u iznosu jedne prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini, prema podacima Federalnoga zavoda za statistiku.

   Pravo iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti članovi obitelji koji su s tom osobom u vrijeme njezine smrti živjeli u zajedničkome kućanstvu ako pravo na potporu u slučaju smrti ratnog vojnog invalida nisu ostvarili prema odredbama članka 25. zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.

  15. Pravo na podizanje nadgrobnoga spomenika

Članak 48.

   Svim pripadnicima oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji su poginuli, nestali ili umrli tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u razdoblju od 18. rujna 1991. godine do 23. prosinca 1996. godine i pokopani su na području Kantona, kao i dobitnicima ratnih priznanja i odličja koji su prije smrti imali prebivalište na području Kantona, Kantonalna uprava podignut će nadgrobne spomenike sukladno idejnom rješenju jedinstvenoga nadgrobnoga spomenika za poginulog branitelja.

   Kantonalna uprava može odobriti podizanje nadgrobnih spomenika i za pripadnike oružanih snaga Bosne i Hercegovine iz stavka 1. ovoga članka koji su pokopani izvan područja Kantona a koji su početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu imali prebivalište na području Kantona.

   Članovi obitelji poginuloga branitelja iz stavka 1. ovoga članka, kao i članovi obitelji dobitnika ratnoga priznanja i odličja koji svojim sredstvima podignu jedinstveni nadgrobni spomenik, imaju pravo na naknadu troškova, u iznosu i prema dinamici isplate koje utvrdi Kantonalna uprava, pod uvjetom da su podigli jedinstveni nadgrobni spomenik sukladno idejnom rješenju jedinstvenoga nadgrobnoga spomenika ili ako su podigli nadgrobni spomenik čija ukupna vrijednost prelazi cijenu jedinstvenoga nadgrobnoga spomenika.

   Kantonalna uprava isplačuje troškove podizanja nadgrobnoga spomenika čija ukupna vrijednost prelazi cijenu jedinstvenoga nadgrobnoga spomenika samo do iznosa cijene jedinstvenoga nadgrobnoga spomenika.

  16. Pravo na novčanu potporu

Članak 49.

   Osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona imaju pravo na novčanu potporu na osnovi podnesenoga zahtjeva i dokaza iz kojih proizlazi da se ta osoba nalazi u iznimno teškoj zdravstvenoj i materijalnoj situaciji.

   Sredstva za novčane potpore isplačivat će se na osnovi propisa koje će donijeti Kantonalna uprava, a sukladno raspoloživim financijskim sredstvima.

   Financijska sredstva za novčanu potporu dodjeljivat će se na prijedlog posebnoga povjerenstva, koje će osnovati Kantonalna uprava.

Članak 50.

   Kantonalna uprava sudjelovat će, u okviru posebnoga programa, u financiranju kantonalnih braniteljskih organizacija na osnovi njihovih planova i programa rada, te financijskih planova za tekuću godinu i izvještaja o radu u prethodnoj godini, u visini do 0,4 % od ukupnoga iznosa Proračuna Kantona.

Članak 51.

   Kantonalna uprava sudjelovat će u financiranju podizanja i izgradnje spomen-obilježja te uređenja groblja.

  17. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

Članak 52.

   Razvojačenim braniteljima, ratnim vojnim invalidima i dobitnicima ratnih priznanja i odličja koji se u evidenciji Službe za zapošljavanje vode kao nezaposlene osobe ili se u roku od tri mjeseca od dana stupanjanja na snagu ovoga zakona prijave na evidenciju u Službi za zapošljavanje, Služba za zapošljavanje dužna je isplaćivati naknadu zbog nezaposlenosti u iznosu i trajanju koji je predviđen propisima iz oblasti zapošljavanja zaposlenika, kada im bez njihove krivnje prestane radni odnos.

  18. Pravo na prednost pri korištenju programa mjerodavne Službe za zapošljavanje Kantona Središnja Bosna

Članak 53.

   Osobe iz članakl 1., 2. i 3. ovoga zakona imaju pravo na prednost pri korištenju programa mjerodavne Službe za zapošljavanje.

III. MJERODAVNOST ZA RJEŠAVANJE O ZAHTJEVIMA ZA

OSTVARIVANJE PRAVA PREMA OVOME ZAKONU

Članak 54.

   Radi ostvarivanja prava prema ovome zakonu, osobama iz članaka 1., 2. i 3. ovoga zakona osigurava se dvostupanjstvo postupka.

   Zahtjevi za ostvarivanje prava prema ovome zakonu, koja se financiraju iz općinskoga proračuna i Proračuna Kantona, podnose se, zajedno s odgovarajućom dokumentacijom, općinskoj službi mjerodavnoj za poslove braniteljsko-invalidske skrbi.

   Zatjievi za ostvarivanje prava iz članka 9. točaka 17. i 18. ovoga zakona podnose se mjerodavnoj Službi za zapošljavanje, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

   Općinska služba za braniteljsko-invalidsku skrb donosi rješenje, u prvome stupnju, o ostvarivanju prava iz članka 9. točaka 10. i 11. i članka 10. stavka 1. alineje 2. ovoga zakona, koja se financiraju iz općinskoga proračuna.

Članak 55.

   Zahtjev za ostvarivanje prava iz članaka 9. i 10. ovoga zakona, koja se financiraju iz Proračuna Kantona, podnose se općinskoj službi za braniteljsko-invalidsku skrb prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

   Općinska služba za braniteljsko-invalidsku skrb prikuplja potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka i, uz mišljenje službe, dostavlja ju Kantonalnoj upravi na rješavanje.

   Kantonalna uprava donosi rješenje, u prvome stupnju, o ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka.

   O žalbi na rješenje iz stavka 3. ovoga  članka  rješava  Vlada  Kantona  Središnja Bosna (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona).

Članak 56.

   Općinska služba mjerodavna za poslove braniteljsko-invalidske skrbi, vodi službenu evidenciju o korisnicima prava prema ovome zakonu koja se financiraju iz općinskoga proračuna, a Kantonalna uprava vodi evidenciju o korisnicima prava koja se financiraju iz Proračuna Kantona.

IV. OSTVARIVANJE I PRESTANAK PRAVA UTVRĐENIH OVIM

ZAKONOM

Članak 57.

   Osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona mogu ostvariti prava iz ovoga Zakona pod uvjetom da ih ne mogu ostvariti prema drugoj osnovi.

   Prava utvrđena ovim zakonom mogu se koristiti dok postoje uvjeti propisani za korištenje tih prava i ne mogu se nasljeđivati niti prenositi na druge osobe.

Članak 58.

   Prestanak svojstva ratni vojni invalid, član obitelji poginulog branitelja i obitelji umrlog ratnog vojnog invalida - korisnik prava na osobnu odnosno obiteljsku invalidninu sukladno važećim federalnim propisima, povlači i prestanak prava utvrđenih ovim zakonom ako su ta prava ostvarena na osnovi federalnog propisa.

V. SREDSTVA ZA OSTVARIVANJE PRAVA UTVRĐENIH OVIM

ZAKONOM

Članak 59.

   Financijska sredstva za ostvarivanje prava utvrđenih ovim zakonom osiguravaju se u Proračunu Kantona, osim za ostvarivanje prava iz članka 9. točaka 10. i 11. i članka 10. stavka 1. alineje 2. ovoga zakona, koja se osiguravaju u općinskome proračunu.

   Financijska sredstva za ostvarivanje prava propisanih u članku 9. stavku 1. točkama 17. i 18. ovoga zakona osiguravaju se u mjerodavnoj Službi za zapošljavanje.

Članak 60.

   Radi ostvarivanja prava propisanih ovim zakonom, utvrđuje se pravo prvenstva kako slijedi:

   1. djeca poginulih, umrlih i nestalih branitelja bez obaju roditelja i ratni vojni invalidi sa 100%-tnim oštečenjem organizma I. skupine invaliditeta

   2. obitelji s dva poginula, umrla i nestala branitelja i više poginulih, umrlih i nestalih branitelja te ratni vojni invalidi sa 100%-tnim oštečenjem organizma II. skupine invaliditeta

   3. obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja i ratni vojni invalidi sa 90%-tnim, 80%-tnim i 70%-inim oštečenjem organizma

   4. ostali ratni vojni invalidi

   5 . razvojačeni branitelji.

Članak 61.

   Općine će utvrditi, svojim propisima, prava za osobe iz članaka 1.,2. i 3.ovoga zakona, a osobito:

   - pravo na jednokratnu novčanu potporu zbog teške materijalne situacije

   - pravo na potporu u slučaju smrti člana obitelji

   - pravo na pomoć u liječenju

   - pravo na oslobađanje od obveze plačanja naknade za komunalnu infrastrukturu

   - pravo na oslobađanje od obveze plačanja općinskih administrativnih pristojbi
   - pravo na dodjelu općinskih stanova.

Članak 62.

   Općine će utvrditi, svojim propisom, i način ostvarivanja prava za osobe članaka iz 1.,2. i 3. ovoga zakona, a osobito:

   - financiranje općinskih organizacija proisteklih iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: organizacija)

   - osigurati uredski prostor neophodan za rad organizacija

   - osigurati potrebnu i neophodnu razinu financiranja radu organizacija

   - osigurati izgradnju i održavanje postojećih spomen-obilježja i groblja u koja su pokopani poginuli branitelji.

   Općine mogu utvrditi, svojim propisima, i druga prava koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, ako ih općine smatraju značajnim za ostvarivanje prava za osobe iz članaka 1.,2. i 3. ovoga zakona.

   Propise iz članka 61. ovoga zakona, i iz ovoga članka, općine će donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci, od dana objave ovoga zakona u Službenim novinama Kantona Središnja Bosna.

Članak 63.

   Općina je dužna osigurati dobitnicima ratnih priznanja i odličja i pravo na organiziranje pogreba uz državne počasti, oglašavanje smrti u javnim medijima i osigurati ukopna mjesta na lokaciji za zaslužne ličnosti.

VI. NADZOR

Članak 64.

Nadzor nad provedbom ovoga zakona obavlja Kantonalna uprava.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

   U roku od šest mjeseci od dana objave ovoga zakona u Službenim novinama Kantona Središnja Bosna Kantonalna uprava donijet de propise iz svoje mjerodavnosti, predviđene ovim zakonom.

   Na propise iz stavka 1. ovoga članka suglasnost daje vlada Kantona.

Članak 66.

   Ratni vojni invalid kojemu su do stupanja na snagu ovoga zakona, uz financijsku potporu državnih tijela, radi ulaska u zgradu i uporabe stana u invalidskim kolicima, uklonjene arhitektonsko-urbanističke barijere, ne može

ostvariti pravo iz članka 36. ovoga zakona.

Članak 67.

   Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju se primjenjivati svi propisi kojima su u Kantonu bila regulirana dopunska prava branitelja.

Članak 68.

   Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenim novinama Kantona Središnja Bosna.

Broj:________                                                                    PREDSJEDATELJ SABORA

Travnik 14.07.2014.                                                       KANTONA SREDIŠNJA BOSNA        

                                                                                               Josip Kvasina, dipl. oec

(FEDERALNI)

Izmjene i dopune Zakona o pravima boraca i njihovih porodica 33/04

Službene novine Federacije BiH, broj 90/17

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ 


O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.07.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.09.2017. godine. 

Broj 01-02-551-01/17
20. novembra 2017. godine
Sarajevo

Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.

ZAKON 
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA 

Član 1.

U Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04, 56/05, 70/07 i 9/10), 61. 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
"Član 2.
Braniocima, u smislu ovog zakona smatraju se pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oružane snage), a koji su učestvovali u odbrani suvereniteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine (početak agresije na općinu Ravno), od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji su demobilizirani rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i lice koje je učestvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine.
Dobrovoljcem, u smislu ovog zakona, smatra se pripadnik vojnih jedinica koji je učestvovao u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. do 09.04.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oružane snage i ostalo neprekidno u jedinicama do kraja rata ili je ranije demobilizirano od nadležnog vojnog organa.
Organizatorom otpora, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je organizovalo i rukovodilo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine, najmanje 100 dana, u periodu od 18.09.1991. do 09.04.1992. godine, i uz to bilo pripadnik Oružanih snaga ili državnih organa ili institucija vezanih za odbranu Bosne i Hercegovine najmanje dvije godine, a čiji je status potvrđen od strane Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Veteranom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je stupilo u jedinice iz stava 1. ovog člana od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine, i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobilizirano od nadležnog vojnog organa.
Pojmovi i definicije iz ovog člana koriste se i primjenjuju kod regulisanja prava i pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koje se tiču branilaca i članova njihovih porodica.

Član 3.

Ratni vojni invalid je državljanin Bosne i Hercegovine koji je, vršeći vojne dužnosti, druge dužnosti za ciljeve odbrane u sastavu Oružanih snaga, učestvujući u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz člana 2. stav 1. ovog zakona, zadobio ranu, povredu, bolest ili je vršenje dužnosti uticalo na pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i državljanin Bosne i Hercegovine koji je po naređenju ili nalogu nadležnog vojnog organa ili organa uprave nadležnog za poslove odbrane i državne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz stava 1. ovog člana, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i lice koje je u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i 2. ovog člana bilo ratni zarobljenik i zadobilo ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i stranac kod koga je nastupilo oštećenje njegovog organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1., 2. i 3. ovog člana.
Ljekarska komisija kod utvrđivanja stepena invalidnosti u postupcima koji su u toku i postupcima u izvršenju sudskih presuda za ranjene i zarobljene pripadnike Oružanih snaga, kao i za lica sa područja na kojem je počinjen genocid koji je priznat od Međunarodnog suda u Haagu, bez obzira na osnov invaliditeta, koji su već ostvarili pravo i o čemu postoji medicinska dokumentacija u spisu predmeta, stepen invalidnosti neće se utvrđivati, u postupku provođenja Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/09), manje od 20% - X grupe.
Mirnodopski vojni invalid je lice koje je u miru bez namjere, vršeći vojnu dužnost, zadobilo ranu ili povredu, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%, odnosno kod kojeg je usljed bolesti ili pogoršanja bolesti nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 60% u periodu od 24.12.1996. godine do 01.01.2006. godine, i to:
- vojno lice na služenju obaveznog vojnog roka,
- pitomac u vojnoj školi,
- pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dužnosti.

Član 4.

Porodica poginulog, umrlog, nestalog branioca je porodica lica koje je poginulo, umrlo, nestalo pod uvjetima i okolnostima iz člana 2. i člana 3. st. 1. do 4. ovog zakona, odnosno umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti zadobijene pod uvjetima i okolnostima iz člana 2. i člana 3. st. 1. do 4. ovog zakona.
Porodica poginulog ili umrlog lica iz člana 3. stav 6. ovog zakona ostvaruje određena prava pod uvjetima i na način koji važi za porodicu umrlog ratnog vojnog invalida.".

Član 2.

U članu 8. stav 2. briše se.

Član 3.

Član 8a. briše se.

Član 4.

U članu 19. stav 2. briše se.

Član 5.

Član 19a. briše se.

Član 6.

U članu 21. stav 4. briše se.
Dosadašnji st. 5., 6., 7. i 8. postaju st. 4., 5., 6. i 7.

Član 7.

U članu 34. stav 3. riječi: "15 dana" zamjenjuju se riječima: "30 dana".

Član 8.

U članu 36. stav 1. tačka 1. mijenja se i glasi:
"1. lica koja su samovoljno, bez dopuštenja nadležne komande napustila jedinicu Oružanih snaga u bilo kojem periodu.".
Iza stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:
"Revizorski tim za koordinaciju će izvršiti kontrolu svih uvjerenja na osnovu kojih su ostvarena prava za lica ili članove porodica lica iz stava 1. tač. 3. i 4. člana 36.".

Član 9.

Član 43. mijenja se i glasi:

"Član 43.
Utvrđivanje da je rana ili povreda zadobijena pod okolnostima iz člana 3. ovog zakona, kao i utvrđivanje da je lice od kojeg članovi porodice izvode prava, prema odredbama ovog zakona, poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz člana 3. ovog zakona, vrši se dokaznim sredstvima iz člana 44. ovog zakona.
Okolnosti stradanja iz čl. 3. i 4. ovog zakona mogu se dokazivati u upravnom postupku u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku, ukoliko je vojna dokumentacija uništena zbog ratnih dejstava, odnosno ukoliko Arhivski depo Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima o konkretnoj vojnoj jedinici.
Upravni postupak iz stava 2. ovog člana po zahtjevu stranke vodi nadležni prvostepeni organ za pitanja evidencija iz oblasti vojne obaveze.
Protiv rješenja odnosno zaključka nadležnog organa iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema rješenja odnosno zaključka.
Žalba se podnosi Federalnom ministarstvu putem prvostepenog organa.
Rješenje iz stava 4. ovog člana podliježe reviziji. Prvostepena rješenja kojima je zahtjev odbijen ne podliježu reviziji.
Reviziju vrši Federalno ministarstvo u roku od tri mjeseca od dana prijema predmeta.
U vršenju revizije na prvostepeno rješenje može se dati saglasnost, prvostepeno rješenje može se izmijeniti, poništiti ili ukinuti i drugačije riješiti upravnu stvar ili predmet vratiti prvostepenom organu na ponovni postupak.
Žalba i revizija odlažu izvršenje rješenja, odnosno upis utvrđenih činjenica u vojne evidencije.
Ako je protiv prvostepenog rješenja izjavljena žalba, o žalbi i reviziji rješava se istim rješenjem.".

Član 10.

U članu 44. iza riječi: "vojne dokumentacije" dodaju se riječi: "ili pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa odredbama člana 43. ovog zakona."

Član 11.

Član 45. mijenja se i glasi:

"Član 45.
Utvrđivanje da je bolest nastupila ili se pogoršala pod okolnostima iz člana 3. ovog zakona, vrši Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja na osnovu pregleda i na osnovu medicinske dokumentacije o liječenju iz ratnog perioda ili iz perioda od 90 dana od dana otpuštanja iz Oružanih snaga.".

Član 12.

Iza člana 55. dodaju se novi čl. 55a. i 55b. koji glase:
"Član 55a.
U svrhu jačanja časti, ugleda i dostojanstva branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata, radi poštivanja principa transparentnosti isplata naknada iz budžeta korisnicima prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite, kao i radi bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava branilaca i članova njihovih porodica, Federalno ministarstvo će uspostaviti jedinstveni registar koji se sastoji od popisa branilaca i popisa korisnika prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite koja se finansiraju iz federalnog budžeta.
Jedinstveni registar predstavlja skup podataka iz člana 2. ovog zakona, skup podataka o korisnicima prava, kao i obradu podataka o svim braniocima i novčanim i drugim primanjima po osnovu pripadnosti branilačkoj populaciji.

Član 55b.

Kantoni će svojim propisima urediti pitanje uspostave registra korisnika prava iz člana 7. i čl. 26. do 31. ovog zakona i drugih prava koja branioci i članovi njihovih porodica ostvaruju ili su ostvarili po propisima kantona i općina, kao i pitanje objave podataka korisnika dopunskih prava branilaca i članova njihovih porodica koja se isplaćuju ili su isplaćena iz budžeta kantona i općina.
Federalno ministarstvo, elektronskom razmjenom podataka sa drugim federalnim organima, ustanovama i institucijama, kantonalnim organima, općinskim organima i nadležnim organom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine će uspostaviti jedinstveni registar korisnika prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite na svim nivoima vlasti u Federaciji i u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.
Federalni ministar će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti pravilnik kojim će se pobliže urediti uslovi, način i postupak, razmjena podataka, kao i druga pitanja koja se odnose na uspostavu jedinstvenog registra i koji će biti dostupan svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.".

Član 13.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.

Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.

«Službene novine Federacije BiH» , broj 33 /04 i 72/07

ZAKON O PRAVIMA BRANILACA I ĈLANOVA NJIHOVIH PORODICA

I – OSNOVNE ODREDBE
                                                                      Ĉlan 1.
Ovim Zakonom ureĊuju se: uvjeti, naĉin i postupak za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida i ĉlanova njihovih porodica, ĉlanova porodica šehida, ĉlanova porodica poginulih, umrlih i nestalih branilaca (u daljnjem tekstu: porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca) i demobiliziranih branilaca, lica zasluţnih u odbrambeno-oslobodilaĉkom ratu, kao i druga pitanja iz oblasti branilaĉko-invalidske zaštite. Pojam šehid ili pojam poginuli branilac, u smislu ovog Zakona, koristi se po slobodnom izboru korisnika prava.
                                                                      Ĉlan 2.
Braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadleţnog organa unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: Oruţane snage) koji je uĉestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine (poĉetak agresije na općinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rješenjem nadleţnog vojnog organa, kao i lice koje je uĉestvovalo u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine a koje je angaţirano od nadleţnih organa. Pod uĉešćem u odbrani Bosne i Hercegovine u smislu stava 1. ovog ĉlana podrazumijeva se uĉešće u oruţanom otporu i djelovanje u direktnoj vezi sa pruţanjem otpora. Dobrovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik vojnih jedinica koji je uĉestvovao u pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu do 19.06.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oruţane snage i ostao neprekidno u jedinicama do kraja rata, ili je ranije demobiliziran od nadleţnog vojnog organa. Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je stupilo u jedinice iz stava 1. ovog ĉlana od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobiliziran od nadleţnog vojnog organa. Uĉesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako lice koje je u sastavu Oruţanih snaga iz stava 1. ovog ĉlana provelo najmanje jednu godinu dana neprekidno u periodu od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine. Pojmovi i definicije iz ovog ĉlana koriste se i primjenjuju kod reguliranja prava i pogodnosti u svim oblastima i nivoima vlasti koja se tiĉu branilaca i ĉlanova njihovih porodica.
                                                                       Ĉlan 3.
Ratni vojni invalid je drţavljanin Bosne i Hercegovine koji je, vršeći vojne duţnosti, druge duţnosti za ciljeve odbrane u sastavu Oruţanih snaga, uĉestvujući u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz ĉlana 2. stav 1. ovog Zakona, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%. Ratni vojni invalid je i drţavljanin Bosne i Hercegovine koji je po nareĊenju ili nalogu nadleţnog vojnog organa ili organa uprave nadleţnog za poslove odbrane i drţavne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz prethodnog stava, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%. Ratni vojni invalid je i lice koje je u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i 2. ovog ĉlana bilo ratni zarobljenik i zadobilo ranu, povredu, bolest ili pogoršanje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%. Ratni vojni invalid je i stranac kod koga je nastupilo oštećenje njegovog organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1., 2. i 3. ovog ĉlana. Mirnodopski vojni invalid je lice koje je u miru bez namjere, vršeći vojnu duţnost, zadobilo ranu ili povredu, pa je zbog toga nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 20%, odnosno kod kojeg je usljed bolesti ili pogoršanja bolesti nastupilo oštećenje njegovog organizma najmanje za 60% u periodu od 24.12.1996. godine i to: - vojno lice na sluţenju obaveznog vojnog roka, - pitomac u vojnoj školi, - pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne duţnosti.
                                                                         Ĉlan 4.
Porodica poginulog, umrlog, nestalog branioca je porodica lica koje je poginulo, umrlo, nestalo pod uvjetima i okolnostima iz ĉl. 2. i 3. ovog Zakona, odnosno umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod uvjetima i okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona. Porodica poginulog ili umrlog lica iz ĉlana 3. stav 6. ovog Zakona ostvaruje odreĊena prava pod uvjetima i na naĉin koji vaţi za porodicu umrlog ratnog vojnog invalida. Ĉlan 5. Propisima iz oblasti odbrane utvrĊuje se: ko se smatra pripadnikom Oruţanih snaga, vojno lice, vojna sluţba, vršenje vojne duţnosti za ciljeve odbrane, kao i sva druga pitanja vezana za svojstvo i status pripadnika Oruţanih snaga.
                                                                          Ĉlan 6.
Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za sticanje svojstva ratnog vojnog invalida, po osnovu uĉešća u Oruţanim snagama, stiĉe svojstvo ratnog vojnog invalida, a invaliditet mu se utvrĊuje prema ukupnom oštećenju organizma po oba osnova.

II – PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA
                                                                         Ĉlan 7.
Branioci i ĉlanovi njihovih porodica ostvaruju druga prava u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima koja nisu obuhvaćena ovim Zakonom i to:
1. novĉanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti;
2. prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima;
3. prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima;
4. prednost pri upisu u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima;
5. besplatne obavezne uĊbenike za redovno školovanje;
6. prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u Ċaĉke i studentske domove;
7. zdravstvenu zaštitu;
8. prioritetno pravo za rješavanje stambenog pitanja pod jednakim uvjetima;
9. pomoć u sluĉaju smrti;
10. prednost pri korištenju programa nadleţnih zavoda za zapošljavanje;
11. oslobaĊanje od plaćanja, naknade troškova korištenja graĊevinskog zemljišta;
12. ostvarivanje penzije pod povoljnijim uvjetima;
13. druga prava u skladu sa posebnim propisima.
Prava utvrĊena ovim ĉlanom regulirat će se u skladu sa odredbama ĉl. od 26. do 31. ovog Zakona.

III – PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA
                                                                         Ĉlan 8.
Prava ratnog vojnog invalida su: 1. liĉna invalidnina; 2. dodatak za njegu i pomoć od drugog lica; 3. ortopedski dodatak; 4. druga prava iz glave VI ovog Zakona.
1. Liĉna invalidnina
                                                                        Ĉlan 9.
Radi ostvarivanja prava, prema ovom Zakonu, ratni vojni invalidi razvrstavaju se u grupe vojnog invaliditeta prema stepenu oštećenja organizma izraţenog u procentu. Procent invaliditeta odreĊuje se srazmjerno oštećenju organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrĊenim ovim Zakonom ili su te okolnosti uticale na pogoršanje bolesti. Svojstvo ratnog vojnog invalida moţe se steći samo na osnovu oštećenja organizma koje je nastalo usljed rane ili povrede zadobijene pod okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona koja je ostavila vidne tragove. Pod vidnim tragovima, u smislu stava 3. ovog ĉlana, podrazumijevaju se jasno vidljivi tragovi na površini tijela, i vidljiva oštećenja unutrašnjih organa utvrĊena odgovarajućim dijagnostiĉkim metodama. Za odreĊivanje procenta invaliditeta uzimaju se u obzir i oštećenja organizma nastala usljed: upotrebe standardnih lijekova; operacija i drugih terapeutskih poduhvata radi lijeĉenja od rane, povrede i bolesti zadobijenih pod okolnostima predviĊenim ovim Zakonom i nošenja ortopedskih pomagala; okolnosti pod kojima je kod ratnog vojnog invalida nastupilo oštećenje organizma usljed psihosomatskih oštećenja i poremećaja i manifestiralo se do 23.12.1997. godine; gubitka ili teškog oštećenja parnog organa, ako je drugi parni organ izgubljen ili teško oštećen usljed posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrĊenim ovim Zakonom.
                                                                      Ĉlan 10.
Prema procentu invaliditeta ratni vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa invaliditeta i to: I grupa - invalidi sa 100% invaliditeta I stepena kojima je za redovan ţivot potrebna njega i pomoć od drugog lica; II grupa - invalidi sa 100% invaliditeta; III grupa - invalidi sa 90% invaliditeta; IV grupa - invalidi sa 80% invaliditeta; V grupa - invalidi sa 70% invaliditeta;
VI grupa - invalidi sa 60% invaliditeta; VII grupa - invalidi sa 50% invaliditeta; VIII grupa - invalidi sa 40% invaliditeta; IX grupa - invalidi sa 30% invaliditeta; X grupa - invalidi sa 20% invaliditeta.
                                                                       Ĉlan 11.
Pri utvrĊivanju procenta invaliditeta licima kod kojih je pod okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona nastupilo oštećenje organizma po osnovu oboljenja koje se pogoršalo pod tim okolnostima, uzima se odgovarajući procent od cjelokupnog oštećenja organizma, s tim da po tom osnovu utvrĊeni procent oštećenja organizma ne moţe iznositi više od 100% invaliditeta II grupe, a uzimajući u obzir prirodu bolesti i njen razvoj, trajanje i teţinu ratnih napora, odnosno napora pri vršenju vojne sluţbe u Oruţanim snagama, s obzirom na druge okolnosti koje su u pojedinom sluĉaju uticale na pogoršanje bolesti. Procent vojnog invaliditeta utvrĊen konaĉnim rješenjem u skladu sa stavom 1. ovog ĉlana ne moţe se kasnije povećavati, bez obzira na daljnje pogoršanje oštećenja organizma.
                                                                      Ĉlan 12.
Liĉna invalidnina ratnog vojnog invalida utvrĊuje se u mjeseĉnom iznosu, prema grupi vojnog invaliditeta. Osnovica za odreĊivanje mjeseĉnih novĉanih primanja, prema ovom Zakonu, utvrĊuje se u poĉetnom iznosu od 734,00 KM, koja se odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine poĉetkom svake godine mijenja i usklaĊuje prema odredbama ĉlana 57. ovog Zakona. Mjeseĉni iznos liĉne invalidnine invalida od I do X grupe odreĊuje se u procentu od osnovice iz prethodnog stava i iznosi:
Grupa Procent (%)
I. 100 % II. 73% III. 55% IV. 43% V. 32% VI. 18% VII. 13% VIII. 7% IX. 6% X. 5%
2. Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica
                                                                      Ĉlan 13.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica imaju ratni vojni invalidi od I do IV grupe, koji su nesposobni za vršenje osnovnih ţivotnih potreba bez pomoći drugog lica. Ratni vojni invalidi, radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, razvrstavaju se u tri stepena i to:
1. u prvi stepen – ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne ţivotne potrebe, a kojima je potrebna stalna njega i pomoć drugog lica; 2. u drugi stepen – ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i IV grupe kod kojih pored vojnog invaliditeta, postoje i druga oštećenja organizma koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim invaliditetom jednaka oštećenju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I stepen dodatka; 3. u treći stepen – ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, ĉija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog invalida I grupe razvrstanih u II stepen dodatka.
                                                                       Ĉlan 14.
Iznos dodatka za njegu i pomoć od drugog lica utvrĊuje se od osnovice iz ĉlana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi: 1. za prvi stepen 100 % od osnovice, 2. za drugi stepen 70 % od osnovice, 3. za treći stepen 50 % od osnovice.
3. Ortopedski dodatak
                                                                      Ĉlan 15.
Pravo na ortopedski dodatak ima ratni vojni invalid kome je nadleţna ljekarska komisija utvrdila vojni invaliditet zbog oštećenja organizma koja su neposredna posljedica zadobijene rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta, kao i zbog gubitka vida na oba oka ili enukleacije jednog oka. Oštećenja organizma iz stava 1. ovog ĉlana razvrstavaju se u tri stepena prema teţini, vrsti i uzroku oštećenja.
                                                                      Ĉlan 16.
Iznos ortopedskog dodatka utvrĊuje se od osnovice iz ĉlana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:
1. prvi stepen 29 % od osnovice, 2. drugi stepen 22 % od osnovice, 3. treći stepen 17% od osnovice.
Ratnom vojnom invalidu koji ima više oštećenja prvog stepena ortopedski dodatak iz stava 1. taĉka 1. ovog ĉlana uvećava se za 25%.
IV – ĈLANOVI PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA
                                                                     Ĉlan 17.
Ĉlanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida, u smislu ovog Zakona, su:
1. braĉni drug, djeca roĊena u braku i van braka; 2. usvojena djeca, kao i pastorĉad koja su sa poginulim ili nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ţivjela u zajedniĉkom domaćinstvu posljednju godinu prije njegove smrti ili nestanka, odnosno stupanja u Oruţane snage; 3. roditelji i usvojilac; 4. oĉuh i maćeha koji su sa poginulim, umrlim, nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruţane snage; 5. dedo i nana – po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruţane snage, pod uvjetom da nema lica iz taĉ. 1., 2., 3. i 4. ovog stava; 6. maloljetna braća i sestre, kao i braća i sestre nesposobni za privreĊivanje, a ĉija je nesposobnost nastupila prije 15. godine ţivota, ako su sa njim ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oruţane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno ĉlanove uţe porodice; 7. vanbraĉni drug neoţenjenog poginulog, umrlog, nestalog branioca sa kojim je imao dijete i sa kojim je ţivio u zajedniĉkom domaćinstvu najmanje godinu dana prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruţane snage, ako je taj status dokazao u roku od 12 mjeseci od dana smrti tog lica.
                                                                       Ĉlan 18.
Zajedniĉkim domaćinstvom, u smislu ovog Zakona, smatra se zajednica stanovanja, privreĊivanja i trošenja ostvarenih prihoda.
V – PRAVA ĈLANOVA PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA
                                                                       Ĉlan 19.
Prava ĉlanova porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida su:
1. porodiĉna invalidnina; 2. uvećana porodiĉna invalidnina; 3. pomoć u sluĉaju smrti; 4. druga prava iz glave VI ovog Zakona.
1. Porodiĉna invalidnina
                                                                       Ĉlan 20.
Ĉlanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na porodiĉnu invalidninu pod sljedećim uvjetima:
1. udovica kada navrši 45 godina ţivota ili udovac kada navrši 60 godina ţivota, kao i prije navršenih 45 odnosno 60 godina ţivota, ako ih nadleţna ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za rad, ili ako je djeci prestalo pravo prema ovom Zakonu; 2. djeca roĊena u braku ili van braka, usvojenici i pastorĉad do navršene 15. godine ţivota, odnosno ako su na školovanju do kraja trajanja redovnog školovanja, a najkasnije do navršene 25. godine ţivota, a ako su nesposobni za privreĊivanje – za vrijeme dok ta nesposobnost traje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine ţivota odnosno 25. godine ţivota, ukoliko su bila na redovnom školovanju. Ako je školovanje prekinuto zbog bolesti ili sluţbe u Oruţanim snagama za vrijeme ratnog stanja, ova lica mogu se koristiti pravom na porodiĉnu invalidninu i za vrijeme bolovanja, odnosno sluţbe u Oruţanim snagama za vrijeme ratnog stanja i to do navršene 25. godine ţivota, a poslije toga najviše još za onoliko vremena koliko su izgubili od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje produţeno prije navršene 25. godine ţivota;
3. roditelji i usvojioci imaju pravo na porodiĉnu invalidninu iako su lica iz taĉke 1. i 2. stava 1. ovog ĉlana ostvarila to pravo; 4. oĉuh i maćeha ukoliko nema lica iz stava 1. taĉka 3. ovog ĉlana koji su sa poginulim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruţane snage.Oĉuh, maćeha i usvojilac koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodiĉnu invalidninu imaju preĉe pravo od roditelja koji nije vršio roditeljske duţnosti u skladu sa zakonom; 5. dedo i nana - po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruţane snage, pod uvjetom da nema lica iz taĉ. 1., 2., 3. i 4. ovog stava; 6. maloljetna braća i sestre, kao i braća i sestre nesposobni za privreĊivanje, a ĉija nesposobnost je nastupila prije navršene 15. godine ţivota, ako su sa njim ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oruţane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno ĉlanove uţe porodice; 7. lica iz ĉlana 17. stav 1. taĉka 7. ostvaruju prava pod uvjetima i na naĉin utvrĊen za lica iz stava 1. taĉka 1. ovog ĉlana.
Ako uţu porodicu saĉinjavaju braĉni drug sa jednim ili više ĉlanova porodice iz stava 1. taĉka 2. ovog ĉlana, braĉni drug ima pravo na porodiĉnu invalidninu kao sauţivalac sa njima, bez obzira na uvjete iz stava 1. taĉka 1. ovog ĉlana.
                                                                      Ĉlan 21.
Lica iz ĉlana 20. stav 1. taĉ. 1. i 2. ovog Zakona ostvaruju pravo na porodiĉnu invalidninu pod uvjetima, na naĉin i u postupku utvrĊenim ovim Zakonom, a iznos porodiĉne invalidnine utvrĊuje se od osnovice iz ĉlana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi: 1. za jednog ĉlana porodice u visini 43 % od osnovice; 2. za dva ĉlana porodice u visini 55 % od osnovice; 3. za tri ĉlana porodice u visini 60 % od osnovice; 4. za ĉetiri i više ĉlanova porodice u visini 65 % od osnovice.
Za lica iz ĉlana 20. stav 1. taĉka 1. ovog Zakona, koja nisu imala djecu a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa, penzije ili vršenja samostalne djelatnosti, porodiĉna invalidnina iznosi 20 % od osnovice. Izuzetno, od uvjeta iz ĉlana 20. stav 1. ovog Zakona braĉnom drugu, bez obzira na godine ţivota, ako ne ostvaruje druge prihode, ĉija su djeca prestala biti korisnici prava na porodiĉnu invalidninu, prema ovom Zakonu, pripada pravo na porodiĉnu invalidninu u visini od 43 % od osnovice. Prava iz stava 1. ovog ĉlana pripadaju i ĉlanovima porodice nestalog branioca do njegovog proglašenja umrlim, a najduţe dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona kada im prava prestaju, ukoliko u tom roku ne pokrenu postupak za proglašenje nestalog branioca umrlim. Poslije smrti ratnog vojnog invalida od I do IV grupe koji je bio korisnik dodatka za njegu i pomoć od drugog lica, ĉlanovi porodice sa kojima je do njegove smrti ţivio u zajedniĉkom domaćinstvu pet godina prije njegove smrti, imaju pravo na porodiĉnu invalidninu na naĉin i pod uvjetima utvrĊenim u ĉl. 17., 20. i 21. ovog Zakona. Poslije smrti ratnog vojnog invalida od II do VII grupe, ĉija smrt je posljedica rane, povrede ili oboljenja, po kom osnovu je ostvario pravo na liĉnu invalidninu, ĉlanovi porodice sa kojima je ţivio u zajedniĉkom domaćinstvu pet godina prije njegove smrti imaju pravo na porodiĉnu invalidninu na naĉin i pod uvjetima utvrĊenim u ĉl. 17., 20. i 21. ovog Zakona.
                                                                      Ĉlan 22.
Porodiĉna invalidnina za jednog roditelja neţenjenog poginulog branioca iznosi 43% od osnovice. Ukoliko porodiĉnu invalidninu koriste oba roditelja neţenjenog poginulog branioca, porodiĉna invalidnina iznosi 50% od osnovice. Za jednog roditelja ţenjenog poginulog branioca koji ostvaruje druge mjeseĉne prihode, porodiĉna invalidnina iznosi 10% od osnovice. Ukoliko porodiĉnu invalidninu koriste oba roditelja koji imaju druge mjeseĉne prihode, porodiĉna invalidnina iznosi 15% od osnovice. Za jednog roditelja ţenjenog poginulog branioca koji nema drugih redovnih mjeseĉnih prihoda, porodiĉna invalidnina iznosi 27% od osnovice. Ukoliko porodiĉnu invalidninu koriste oba roditelja, pod uvjetima iz prethodnog stava, porodiĉna invalidnina iznosi 35% od osnovice.
2. Uvećana porodiĉna invalidnina
                                                                      Ĉlan 23.
Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodiĉnu invalidninu iz ĉlana 21. ovog Zakona, uvećanu za 35 % od osnovice za jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i više djece. Ĉlanovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodiĉnu invalidninu po osnovu dva ili više poginulih lica, imaju pravo na jednu porodiĉnu invalidninu po sopstvenom izboru uvećanu za 20% od osnovice za svako poginulo lice. Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili više djece koja su nesposobna za privreĊivanje, pod uvjetima iz ĉlana 20. stav 1. taĉka 2. ovog Zakona, porodiĉna invalidnina uvećava se za 30 % od osnovice.
                                                                       Ĉlan 24.
Ako porodiĉnu invalidninu koriste dva ili više ĉlanova porodice, porodiĉna invalidnina pripada korisnicima na jednake dijelove.
3. Pomoć u sluĉaju smrti
                                                                       Ĉlan 25.
Ĉlanovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na porodiĉnu invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do njegove smrti ţivjeli u zajedniĉkom domaćinstvu, imaju pravo na jednokratnu novĉanu pomoć u visini 100% od osnovice iz ĉlana 12. stav 2. ovog Zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. Jednokratnu novĉanu pomoć moţe ostvariti samo jedno lice iz stava 1. ovog ĉlana, bez obzira na broj ĉlanova zajedniĉkog domaćinstva.
VI – DRUGA PRAVA BRANILACA I ĈLANOVA NJIHOVIH PORODICA
                                                                      Ĉlan 26.
Licima iz ĉl. 2., 3. i 4. ovog Zakona, kao licima zasluţnim u odbrambeno-oslobodilaĉkom ratu, osigurava se odgovarajući tretman pri ostvarivanju i korištenju drugih prava ili ukazivanja poĉasti, vodeći raĉuna o njihovom doprinosu u odbrani Bosne i Hercegovine.
                                                                      Ĉlan 27.
Ratni vojni invalidi i njihove porodice, ĉlanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, ĉlanovi porodice umrlih ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci, ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti («Sluţbene novine Federacije BiH», broj 29/97) i Zakona o zdravstvenom osiguranju («Sluţbene novine Federacije BiH», br. 30/97 i 7/02), kao i saglasno odgovarajućim izmjenama i dopunama navedenih zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. Nadleţni organ kantona posebnim propisom utvrĊuje postupak i naĉin ostvarivanja zdravstvene zaštite za lica koja nisu osigurana, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Nadleţni organ kantona posebnim propisom utvrĊuje kriterije za ostvarivanje prava na lijeĉenje u inozemstvu ratnih vojnih invalida, djece poginulog branioca, umrlog i nestalog branioca, demobiliziranog branioca i djeci demobiliziranih branilaca prema utvrĊenoj medicinskoj indikaciji i u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisu o upućivanju osiguranih lica na lijeĉenje u inozemstvo. Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na korištenje ortopedskog pomagala u skladu sa utvrĊenom medicinskom indikacijom i propisima koji reguliraju ovo pitanje. Nadleţni organi osigurat će isticanje obavijesti na vidnim mjestima (bolnice, ambulante, općine, sudovi i druge javne ustanove) da prednost bez ĉekanja u redu imaju teţi ratni vojni invalidi i roditelji šehida i poginulih branilaca koji će svoj status dokazivati odgovarajućim iskaznicama.
                                                                      Ĉlan 28.
Kantonalni i federalni organi nadleţni za reguliranje u oblasti zapošljavanja na odgovarajući naĉin reguliraju prava iz oblasti zapošljavanja pri ĉemu će se za branilaĉku populaciju osigurati adekvatna podrška.
                                                                      Ĉlan 29.
Kantoni svojim propisima osiguravaju prioritetno rješavanje stambenih pitanja pripadnika branilaĉke populacije u skladu sa vaţećim propisima. Stambeno zbrinjavanje i pomoć u stambenom zbrinjavanju branilaĉke populacije vrši se po pravu prvenstva kako sljedi:
1. djeci poginulih, umrlih, nestalih branilaca bez oba roditelja i ratnim vojnim invalidima sa oštećenjem organizma od 100% I grupe; 2. porodicama sa dva i više poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa oštećenjem organizma od 100% II grupe; 3. porodicama poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa oštećenjem organizma od 90%, 80% i 70%; 4. ostalim ratnim vojnim invalidima; 5. demobiliziranim braniocima.
                                                                     Ĉlan 30.
Kantonalni organi svojim propisima osiguravaju i druga dopunska prava u skladu sa odredbom ĉlana 7. ovog Zakona, prvenstveno za najugroţenije kategorije.
1. Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja
                                                                     Ĉlan 31.
Ratni vojni invalidi, ĉlanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci pod povoljnijim uvjetima mogu ostvariti pravo na penziju i dodatak na penziju u skladu sa propisima iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja.
VII – OSTVARIVANJE PRAVA
                                                                     Ĉlan 32.
Licima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom prava, utvrĊena prema ovom Zakonu, pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, ukoliko ovim ili kantonalnim zakonom nije drugaĉije propisano. Isplata mjeseĉnih novĉanih naknada, prema ovom Zakonu, vrši se u mjeseĉnim iznosima za prethodni mjesec. Prava utvrĊena u ĉl. 8., 19. i 25. ovog Zakona pripadaju i licima iz ĉlana 3. stav 6. i ĉlana 4. stav 2. ovog Zakona, pod uvjetima i na naĉin utvrĊen ovim Zakonom. Isplata mjeseĉnih novĉanih naknada korisnicima, prema ovom Zakonu, vršit će se u domaćoj valuti.
                                                                     Ĉlan 33.
Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz ĉlana 3. ovog Zakona za isto oštećenje organizma stekne pravo na novĉanu naknadu po drugom propisu, moţe po sopstvenom izboru koristiti pravo na liĉnu invalidninu, prema ovom Zakonu, ili pravo na novĉanu naknadu za oštećenje organizma po drugom propisu. Ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz ĉlana 3. ovog Zakona koji, prema ovom Zakonu, imaju pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na ovaj dodatak ili drugo liĉno pravo po istom ili drugom osnovu po drugim propisima, mogu po sopstvenom izboru koristiti pravo na taj dodatak samo prema ovom Zakonu ili prema drugom propisu.
                                                                    Ĉlan 34.
Prava, prema ovom Zakonu, mogu se koristiti dok postoje uvjeti za korištenje tih prava propisanih ovim Zakonom. Korisnik prava, prema ovom Zakonu, duţan je u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti svaku promjenu koja utiĉe na korištenje, obim i prestanak tih prava. Prvostepeni organi nadleţni za branilaĉko-invalidsku zaštitu (u daljnjem tekstu: prvostepeni organ) će po sluţbenoj duţnosti, na osnovu prijave korisnika prava ili saznanja na drugi naĉin o nastaloj promjeni iz stava 2. ovog ĉlana, pokrenuti postupak odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno saznanja i donijeti rješenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava prema ovom Zakonu, sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog mjeseca po nastaloj promjeni. Prava steĉena, prema ovom Zakonu, ne mogu se prenijeti na drugo lice.
                                                                   Ĉlan 35.
Prava, prema ovom Zakonu, koja se stiĉu po osnovu rane, povrede, oboljenja, odnosno pogoršanja oboljenja zastarijevaju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od dana nastanka rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja. Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja, nastalih pod uvjetima i okolostima iz ĉlana 3. stav 6. ovog Zakona, moţe se podnijeti najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti, odnosno od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Pomoć u sluĉaju smrti iz ĉlana 25. ovog Zakona zastarjeva u roku od jedne godine od dana smrti vojnog invalida. Mjeseĉna novĉana primanja, prema ovom Zakonu, zastarijevaju u roku od tri godine od dana dospjelosti posljednje isplate.
                                                                  Ĉlan 36.
Prava, prema ovom Zakonu, ne mogu ostvariti:
1. lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadleţne komande napustila Oruţane snage (dezertirala); 2. lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne duţnosti za ciljeve odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine; 3. lica koja su osuĊena pravosnaţnom sudskom presudom zbog izvršenja teţih kriviĉnih djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, kriviĉnih djela protiv ĉovjeĉnosti i meĊunarodnog prava i kriviĉnih djela protiv Oruţanih snaga; 4. ĉlanovi porodice lica koja su osuĊena za djela iz stava 1. taĉ. 1., 2. i 3. ovog ĉlana.
                                                                      Ĉlan 37.
Prava, prema ovom Zakonu, prestaju:
1. usljed smrti korisnika; 2. u sluĉajevima utvrĊenim u ĉlanu 36. ovog Zakona po pravosnaţnosti presude nadleţnog suda; 3. licima iz ĉlana 20. stav 1. taĉka 2. kada navrše 15 godina ţivota, odnosno 25 godina ţivota, ako se nalaze na redovnom školovanju; 4. braĉnom drugu stupanjem u brak ili u vanbraĉnu zajednicu; 5. braĉnom drugu koji ne vrši roditeljske duţnosti prema djeci, ako je fiziĉki i psihiĉki zdrav, a na osnovu odluke nadleţnog organa za starateljstvo.
Ako se protiv vojnog invalida ili korisnika porodiĉne invalidnine vodi kriviĉni postupak za kriviĉna djela navedena u ĉlanu 36. ovog Zakona, za vrijeme dok se nalazi u pritvoru porodici vojnog invalida i porodici korisnika porodiĉne invalidnine isplaćuje se polovina njegove invalidnine i ortopedskog dodatka. Obustavljena polovina isplatit će se vojnom invalidu, odnosno korisniku porodiĉne invalidnine ako kriviĉni postupak bude obustavljen pravosnaţnom odlukom ili ako vojni invalid, odnosno korisnik porodiĉne invalidnine bude pravosnaţnom presudom osloboĊen optuţbe, odnosno ako optuţba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadleţnosti suda. Ratni vojni invalid kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne posljedice osude, moţe ostvariti prava, prema ovom Zakonu, najranije od prvog dana narednog mjeseca poslije donošenja akta o amnestiji ili pomilovanju.
VIII – POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA
                                                                    Ĉlan 38.
Nadleţna općinska sluţba, prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva, rješava u prvom stepenu o pravima iz ovog Zakona ukoliko nije drugaĉije regulirano ovim Zakonom ili drugim propisom.
                                                                    Ĉlan 39.
Rješenja o pravima na naknade iz ĉl. 8., 19. i 25. ovog Zakona, po sluţbenoj duţnosti izvršava nadleţni prvostepeni organ.
                                                                    Ĉlan 40.
Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o korisnicima i izvršenim isplatama, prema ovom Zakonu, i dostavlja Federalnom ministarstvu za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilaĉkog rata/Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) mjeseĉne zbirne izvještaje o broju korisnika, iznosu naknada i isplatama. Naĉin voĊenja evidencije iz stava 1. ovog ĉlana, rok za dostavu i obrazac izvještaja propisuje federalni ministar za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilaĉkog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
                                                                    Ĉlan 41.
Rješenje kojim je priznato pravo na liĉnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, ortopedski dodatak, porodiĉnu invalidninu, uvećanu porodiĉnu invalidninu, doneseno u prvom stepenu podlijeţe reviziji. Reviziju prvostepenih rješenja vrši kantonalni organ uprave nadleţan za branilaĉko-invalidsku zaštitu u roku od tri mjeseca od dana prijema predmeta. U vršenju revizije kantonalni organ uprave nadleţan za branilaĉko-invalidsku zaštitu moţe dati saglasnost na prvostepeno rješenje, moţe ga izmijeniti, poništiti, ukinuti i sam drugaĉije riješiti upravnu stvar ili vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. Revizija odlaţe izvršenje rješenja. Ako protiv rješenja prvostepenog organa nije izjavljena ţalba, a revizija ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana kada je kantonalni organ primio predmet, smatra se da je revizija izvršena i da je data saglasnost na rješenje.
                                                                   Ĉlan 42.
Za lica sa prebivalištem u Brĉko Distriktu Bosne i Hercegovine u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rješava organ nadleţan za branilaĉko-invalidsku zaštitu Vlade Brĉko Distrikta Bosne i Hercegovine, a po ţalbama na prvostepena rješenja i u postupku zakonske revizije rješava Federalno ministarstvo. Za lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rješava najbliţi kantonalni organ nadleţan za branilaĉko-invalidsku zaštitu, a po ţalbama na prvostepena rješenja i u postupku zakonske revizije rješava Federalno ministarstvo. Federalni ministar će posebnim aktom odrediti koji kantoni će biti nadleţni za koje općine.
                                                                   Ĉlan 43.
UtvrĊivanje da je rana ili povreda zadobijena pod okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona, vrši se samo pisanim dokaznim sredstvima u skladu sa ĉlanom 44. ovog Zakona. UtvrĊivanje da je lice od kojeg ĉlanovi porodice izvode prava, prema odredbama ovog Zakona, poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona, vrši se samo pisanim dokaznim sredstvima na naĉin iz stava 1. ovog ĉlana. Pisanim dokaznim sredstvom prema stavu 1. ovog ĉlana smatra se i izvorna medicinska dokumentacija koja potiĉe neposredno po zadobijanju rane, povrede ili oboljenja. Pisanim dokaznim sredstvima, u smislu ovog Zakona, ne smatra se izjava stranke i drugih lica, bez obzira na to u kom obliku je saopćena.
IX – POSTUPAK IZDAVANJA POTVRDA - UVJERENJA
                                                                  Ĉlan 44.
Federalno ministarstvo odbrane/Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova/Federalno ministarstvo unutarnjih poslova za vojna lica, pripadnike policije i druga lica koja su pod okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona zadobila ranu ili povredu usljed koje je nastupilo oštećenje organizma, odnosno koja su pod tim okolnostima poginula, umrla ili nestala, na osnovu pisane vojne dokumentacije izdaje uvjerenje o svojstvu (pripadnosti) i okolnostima pod kojima je to lice ranjeno ili povrijeĊeno, odnosno poginulo, umrlo ili nestalo.
                                                                 Ĉlan 45.
UtvrĊivanje da je bolest nastupila pod okolnostima iz ĉlana 3. ovog Zakona, vrši se samo na osnovu medicinske dokumentacije koja potiĉe iz vremena sluţbe u Oruţanim snagama ili iz perioda od 90 dana od dana otpuštanja iz Oruţanih snaga.
                                                                 Ĉlan 46.
Vojni invaliditet, pravo na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica, ortopedski dodatak, nesposobnost za privreĊivanje, kao i uzrok smrti ratnog vojnog invalida iz ĉlana 21. st. 5. i 6. ovog Zakona utvrĊuje se na osnovu nalaza i mišljenja nadleţnih ljekarskih komisija iz ĉlana 47. ovog Zakona.
                                                                 Ĉlan 47.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i mišljenje nadleţnom organu koji u prvom stepenu rješava o pravima, prema ovom Zakonu, ĉine dva ĉlana i to ljekari specijalisti. Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i mišljenje organu koji u drugom stepenu rješava o pravima, prema ovom Zakonu, ĉine tri ĉlana od kojih su najmanje dva ĉlana komisije ljekari specijalisti. Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i mišljenje u postupku revizije prvostepenih rješenja o pravima, prema ovom Zakonu, ĉine tri ĉlana od kojih su najmanje dva ĉlana komisije ljekari specijalisti. Federalni ministar će imenovati posebnu ljekarsku komisiju koja vrši nadzor i medicinsko vještaĉenje koju ĉine tri ĉlana od kojih su najmanje dva ĉlana ljekari specijalisti. Ĉlanove ljekarske komisije iz st. 1. i 3. ovog ĉlana imenuje kantonalni organ uprave nadleţan za poslove branilaĉko-invalidske zaštite, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra i odreĊuje njeno sjedište, podruĉje i naĉin rada. Ĉlanove ljekarske komisije iz st. 2. i 4. ovog ĉlana imenuje federalni ministar i odreĊuje sjedište, podruĉje i naĉin rada tih komisija. Prilikom imenovanja ĉlanova ljekarskih komisija obavezno se imenuju i njihovi zamjenici. Nadleţni organ iz st. 5. i 6. ovog ĉlana moţe angaţirati i specijaliziranu medicinsku ustanovu za vršenje poslova svih ili pojedinih ljekarskih komisija utvrĊenih u ovom ĉlanu. Prilikom imenovanja ljekarskih komisija, u skladu sa odredbama ovog ĉlana, osigurat će se zastupljenost bošnjaĉkog i hrvatskog naroda, kao i njihova povremena zamjena. Troškove za rad ljekarskih komisija iz st. 1. i 3. ovog ĉlana snose kantonalni organi nadleţni za branilaĉko-invalidsku zaštitu, a troškove za rad ljekarskih komisija iz st. 2. i 4. ovog ĉlana snosi Federalno ministarstvo.
                                                                    Ĉlan 48.
Nadleţni prvostepeni organ, po sluţbenoj duţnosti, vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravima ratnog vojnog invalida kome je procent vojnog invaliditeta utvrĊen privremeno. Rješenje iz stava 1. ovog ĉlana ima pravno djelovanje od prvog dana po isteku vaţnosti rješenja kojim su bila utvrĊena privremena prava. Ako ratni vojni invalid, odnosno korisnik porodiĉne invalidnine iz ovog ĉlana ne pristupi na pregled, ili na drugi naĉin onemogući da ljekarska komisija iz ĉlana 47. ovog Zakona da nalaz i mišljenje, smatrat će se da je odustao od zahtjeva za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu. U sluĉaju iz prethodnog stava pravo prestaje sa danom do koga je bilo utvrĊeno privremeno pravo. Ako lice iz stava 3. ovog ĉlana podnese ponovni zahtjev za utvrĊivanje procenta vojnog invaliditeta i po tom osnovu ostvari pravo, prema ovom Zakonu, novo rješenje ima pravno djelovanje od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva.
                                                                   Ĉlan 49.
Ako kod ratnog vojnog invalida nastupe promjene koje utiĉu na prava utvrĊena konaĉnim rješenjem, ratni vojni invalid moţe po isteku dvije godine od dana donošenja konaĉnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrĊivanje novog procenta vojnog invaliditeta u vezi sa nastalom promjenom, ukoliko to pravo koristi po osnovu rane ili povrede; po isteku roka od ĉetiri godine ukoliko to pravo koristi po osnovu oboljenja. Prije isteka roka iz stava 1. ovog ĉlana moţe se podnijeti zahtjev za utvrĊivanje novog procenta vojnog invaliditeta ukoliko kod vojnog invalida nastanu sljedeća oštećenja organizma u vezi sa vojnim invaliditetom: hirurško odstranjenje organa, hirurški zahvati na vitalnim organima, dekompenzacija srca, jetre, pluća, bubrega, pankreasa, paralize nerava, aktivna tuberkuloza, kao i gubitak ili teško oštećenje parnog organa. Ratni vojni invalid ĉiji je zahtjev za utvrĊivanje novog procenta vojnog invaliditeta odbijen, moţe ponovo podnijeti zahtjev za utvrĊivanje novog procenta invaliditeta po isteku rokova iz stava 1. ovog ĉlana od dana donošenja odluke kojom je zahtjev odbijen, a prije isteka tog roka u sluĉaju oštećenja organizma utvrĊenih u stavu 2. ovog ĉlana. Mirnodopski vojni invalid koji stekne pravo, prema ovom Zakonu, po osnovu bolesti i uţiva ga najmanje pet godina, pa se poslije toga stanje poboljša i procent invaliditeta smanji ispod procenta odreĊenog u ĉlanu 3. ovog Zakona, zadrţava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida i koristi prava prema smanjenom procentu invaliditeta.
X – ŽALBA I PONAVLJANJE POSTUPKA
                                                                 Ĉlan 50.
Ţalba na prvostepeno rješenje moţe se uloţiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Po ţalbi izjavljenoj na prvostepeno rješenje rješava Federalno ministarstvo. Ako je protiv prvostepenog rješenja izjavljena ţalba o reviziji i ţalbi rješava se istim rješenjem. Ţalba odlaţe izvršenje rješenja.
                                                                 Ĉlan 51.
Protiv rješenja donesenog po ţalbi moţe se pokrenuti upravni spor. Protiv rješenja donesenog u postupku revizije kojim je prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto i vraćeno na ponovni postupak, ne moţe se voditi upravni spor, bez obzira na to da li je na prvostepeno rješenje izjavljena ţalba. Prava utvrĊena rješenjem donesenim u postupku obnovljenom po prijedlogu stranke pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja prijedloga za obnovu postupka.
                                                                Ĉlan 52.
Nalaz i mišljenje ljekarske komisije iz ĉlana 47. stav 3. ovog Zakona moţe posluţiti kao razlog za obnovu postupka, ako nije upotrijebljen u postupku revizije zbog toga što je dat po proteku roka za reviziju rješenja propisanom u ĉlanu 41. ovog Zakona.
                                                                Ĉlan 53.
U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugaĉije odreĊeno.
XI – NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONA I DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA
                                                               Ĉlan 54.
Federalno ministarstvo vrši nadzor nad provoĊenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, izdaje obavezne instrukcije i vrši neposredan upravni nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, a koja se osiguravaju u federalnom budţetu.
                                                               Ĉlan 55.
Federalni ministar će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti bliţe propise o: radu ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, utvrĊivanju procenta vojnog invaliditeta prema stepenu oštećenja organizma i drugim uvjetima i kriterijima za utvrĊivanje vojnog invaliditeta, dodatku za njegu i pomoć od drugog lica, ortopedskom dodatku, naĉinu isplate novĉanih primanja, prema ovom Zakonu, naĉinu voĊenja evidencije o korisnicima prava i izvršenim isplatama i dostavljanju izvještaja o utrošenim sredstvima, prema ovom Zakonu. Nakon stupanja na snagu ovog Zakona federalni ministar donosi obavezne instrukcije o utvrĊivanju i obraĉunavanju naknada prema odredbama ovog Zakona.
XII – NAKNADA ŠTETE 
                                                              Ĉlan 56.
Lice kome je isplaćeno novĉano primanje, prema ovom Zakonu, na koje nije imalo pravo, duţno je da vrati primljeni iznos:
1. ako je na osnovu netaĉnih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su netaĉni, ili je na drugi protivpravani naĉin ostvarilo novĉano primanje, prema ovom Zakonu, koje mu ne pripada, ili je ostvarilo novĉano primanje u većem iznosu nego što mu pripada; 2. ako je ostvarilo novĉano primanje zbog toga što nije prijavilo nastale promjene koje utiĉu na gubitak, prestanak ili smanjenje obima nekog prava, a znalo je ili je moralo znati za te promjene; 3. ako je primilo novĉani iznos veći od iznosa koji mu je odreĊen rješenjem.
Potraţivanje iz stava 1. ovog ĉlana zastarijeva protekom roka odreĊenog federalnim zakonom kojim se ureĊuje zastarjelost potraţivanja za odnosnu vrstu potraţivanja. Ovi rokovi poĉinju da teku od dana kad je u upravnom postupku postalo konaĉno rješenje kojim je utvrĊeno da isplaćivano primanje ne pripada ili da pripada u manjem obimu iz stava 1. taĉ. 1. i 2. ovog ĉlana, odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata iz stava 1. taĉka 3. ovog ĉlana. Lice iz stava 1. ovog ĉlana duţno je da vrati novĉano primanje najviše u iznosu primljenom za posljednje tri godine, raĉunajući od posljednje isplate na koju nije imalo pravo.
Obaveza vraćanja nepravilno isplaćenih iznosa postoji, bez obzira na to da li je rješenje kojim je tom licu pravo priznato, poništeno ili ukinuto. Za nepravilne isplate koje su nastale kao posljedica greške organa koji je vodio postupak, nepravilno isplaćena sredstva nadoknadit će organ koji je uĉinio grešku i odgovarajući iznos doznaĉiti na raĉun Federalnog ministarstva.
XIII – OSIGURANJE NOVĈANIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE OVOG ZAKONA
                                                                    Ĉlan 57.
Sredstva za ostvarivanje i korištenje prava propisanih ovim Zakonom osigurat će se iz: - federalnog budţeta; - budţeta kantona; - budţeta općine; - drugih prihoda.
U federalnom budţetu osiguravaju se sredstva za isplatu: - porodiĉnih invalidnina; - uvećanih porodiĉnih invalidnina; - liĉnih invalidnina; - ortopedskog dodatka; - dodatka za njegu i pomoć drugog lica i - pomoć u sluĉaju smrti. Visina osnovice iz ĉlana 12. stav 2. ovog Zakona utvrĊuje se poĉetkom svake godine u zavisnosti od kretanja indeksa maloprodajnih cijena, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz prethodne godine i visine raspoloţivih sredstava planiranih u federalnom budţetu za tekuću godinu. U sluĉaju da sredstva planirana za isplate mjeseĉnih novĉanih primanja u federalnom budţetu za tekuću budţetsku godinu iznose manje od iznosa sredstava potrebnih za isplatu u visini osnovice utvrĊene ovim Zakonom, primjenjivat će se koeficijent za obraĉun. Koeficijent se izraĉunava tako da se sredstva osigurana federalnim budţetom za tekuću godinu dijele sa sredstvima potrebnim primjenom utvrĊene osnovice prema odredbama ovog Zakona. Odluku o utvrĊivanju koeficijenta za usklaĊivanje mjeseĉnih novĉanih primanja i visini osnovice u skladu sa st. 3. i 4. ovog ĉlana, donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a ostaju na snazi do rebalansa budţeta ili usvajanja novog budţeta. Isplate mjeseĉnih novĉanih prinadleţnosti izvršenih u skladu sa st. 3. i 4. ovog ĉlana su definitivne i konaĉne.
                                                                     Ĉlan 58.
Troškove postupka u vezi sa ostvarivanjem prava, prema ovom Zakonu, snosi organ koji vodi postupak. U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, ne plaća se taksa. Na novĉana primanja, prema ovom Zakonu, ne plaćaju se porezi i doprinosi.
                                                                    Ĉlan 59.
Na pitanja koja se odnose na izvršenja, nasljedna prava i druga pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom primjenjivat će se vaţeći zakonski i podzakonski propisi.
XIV – KAZNENE ODREDBE
                                                                   Ĉlan 60.
Novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u nadleţnom prvostepenom organu ako izvrši rješenje koje podlijeţe reviziji prije isteka roka za reviziju, odnosno na koje nadleţni organ koji vrši reviziju nije dao saglasnost, osim ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano. Novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u nadleţnom organu koje je priznalo pravo suprotno odredbi ĉlana 38. ovog Zakona. Novĉanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se ĉlan ljekarske komisije iz ĉlana 47. ovog Zakona ili drugo lice koje namjerno ili iz nemara izda nalaz i mišljenje ili potvrdu sa podacima za koje zna ili je mogao znati da su laţni. Lica iz prethodnog stava bit će odmah suspendirana i ne mogu biti imenovana u bilo koju komisiju ili tijelo koje ima istu ili sliĉnu nadleţnost.
                                                                  Ĉlan 61.
Ako se u postupku revizije izdatih uvjerenja o pripadnosti Oruţanim snagama utvrdi fiktivno voĊenje pripadnosti Oruţanim snagama RBiH, korisnik steĉenih prava iz ovog osnova duţan je vratiti puni novĉani iznos, a protiv korisnika i odgovornog lica primjenit će se pozitivni zakonski propisi.
XV– PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                 Ĉlan 62.
Isplata naknada ostvarenih po propisima iz oblasti branilaĉko-invalidske zaštite koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje sa 31.12.2004. godine. Za korisnike prava koji i dalje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava, prema odredbama ovog Zakona, prava će se priznati od prvog dana narednog mjeseca nakon isteka roka iz stava 1. ovog ĉlana. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ĉlana, isplata naknada po propisima iz oblasti branilaĉko-invalidske zaštite za korisnike iz reda HVO-a, a koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje istovremeno sa primjenom Ugovora o ureĊivanju meĊusobnih odnosa u ostvarivanju prava stradalnika rata u Bosni Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a i ĉlanova njihovih porodica, koji se treba zakljuĉiti izmeĊu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a najkasnije do 31.12. 2005. godine. Isplata naknada iz stava 3. ovog ĉlana obavljat će se na postojeći naĉin.
                                                                    Ĉlan 63.
Za korisnike koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava po odredbama ovog Zakona nadleţni prvostepeni organ će, po sluţbenoj duţnosti, donijeti nova rješenja do 31.12.2004. godine. Revizija prvostepenih rješenja donesenih u skladu sa stavom 1. ovog ĉlana izvršit će se u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja, s tim da će nadleţni prvostepeni organ rješenja dostaviti na reviziju odmah po isteku roka za ţalbu, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donošenja rješenja. Za korisnike liĉne invalidnine od VIII do X grupe revizija prvostepenih rješenja izvršit će se najkasnije u roku od 12 mjeseci nakon isteka roka iz stava 2. ovog ĉlana. Revizija rješenja donijetih u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog ĉlana ne odlaţe izvršenje rješenja u periodu predviĊenom za njihovo donošenje i reviziju.
                                                                   Ĉlan 64.
Federalni ministar donijet će propis kojim će se odrediti mjesno nadleţni organ za rješavanje o pravima iz ovog Zakona po zahtjevima lica koja imaju prebivalište van teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i propisat će uvjete pod kojima se tim licima moţe vršiti isplata. Ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih, umrlih, nestalih branioca, porodicama umrlih ratnih vojnih invalida i demobiliziranim braniocima sa privremenim boravištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, po povratku u svoja ranija mjesta prebivališta u Republici Srpskoj ili Distriktu Brĉko Bosne i Hercegovine, osigurat će se prava koja su imali u mjestu privremenog boravišta, u skladu sa odredbama ovog Zakona.
                                                                 Ĉlan 65.
Dobivena sredstva kao izraz pomoći drţavi ili pojedincu namijenjena za liĉna primanja odreĊenih kategorija branilaĉkih populacija, mogu se upotrijebiti prema ţelji davaoca sredstava. Korištenje sredstava iz stava 1. ovog ĉlana regulirat će se meĊudrţavnim sporazumom Bosne i Hercegovine i drţave davaoca sredstava.
                                                                     Ĉlan 66.
Federalno ministarstvo odbrane/ Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutrašnjih/ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova će, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, formirati komisije koje će izvršiti provjeru i izdati nove potvrde, odnosno uvjerenja o svojstvu, okolnostima i naĉinu stradanja lica iz ĉlana 2. stav 1. ovog Zakona i dostaviti ih nadleţnom prvostepenom organu najdalje u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Po pribavljanju nove potvrde, odnosno uvjerenja iz stava 1. ovog ĉlana prvostepeni organi duţni su donijeti rješenja o prestanku prava u roku od 30 dana od dana pribavljanja nove potvrde, odnosno uvjerenja ukoliko se utvrdi da se ne radi o licu iz ĉl. 3. i 4. ovog Zakona. Reviziju uvjerenja o svojstvu, okolnostima i naĉinu stradanja organi iz stava 1. ovog ĉlana duţni su završiti do 31.12.2004. godine.
                                                                     Ĉlan 67.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine će, na usaglašeni prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati komisiju za praćenje realiziranja revizije iz ĉlana 66. stav 1. ovog Zakona. Komisija iz prethodnog stava ovlaštena je da po potrebi vrši i neposredni uvid i kontrolu izdatih novih uvjerenja o pripadnosti i naĉinu i okolnostima stradanja pripadnika Oruţanih snaga, nalaza i mišljenja ljekarskih komisija, po osnovu kojih se ostvaruju odreĊena prava iz oblasti branilaĉko-invalidske zaštite. U komisiji iz stava 1. ovog ĉlana moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, a predstavnici bošnjaĉkog i hrvatskog naroda na paritetnoj osnovi. Komisija iz stava 1. ovog ĉlana poslove revizije završit će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Komisija će donijeti pravilnik o svom radu u roku od 15 dana od dana njenog imenovanja.
                                                                   Ĉlan 68.
Zahtjevi za priznavanje prava na liĉnu, porodiĉnu invalidninu i uvećanu porodiĉnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedskog dodatka, podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rješavat će se pod uvjetima i na naĉin utvrĊen odredbama ovog Zakona.
                                                                  Ĉlan 69.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona, za lica iz ĉl. 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona, prestaje primjena: Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca («Sluţbeni list RBiH», br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakona o zaštiti pripadnika Teritorijalne odbrane i drugih branilaca Republike Bosne i Hercegovine («Sluţbeni list RBiH», br. 4/92 i 13/94), Zakona o izuzetnom materijalnom osiguranju ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca («Sluţbeni list RBiH», br. 33/95, 37/95 i 17/96), Zakona o zaštiti vojnih invalida obitelji i poginulih i nestalih branitelja («Narodni list HR-HB», br. 36/94 i 24/95). Za lica korisnika prava branilaĉko-invalidske zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su svoja prava stekli do 06.04.1992. godine u primjeni ostaju: Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca («Sluţbeni list RBiH», br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o zaštiti boraca Narodno-oslobodilaĉkog rata («Sluţbeni list SRBiH», br. 35/90), Zakon o osnovnim pravima boraca Španskog nacionalno-oslobodilaĉkog i revolucionarnog rata od 1936. do 1939. godine («Sluţbeni list RBiH», br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima nosilaca «Partizanske spomenice 1941.» («Sluţbeni list RBiH», br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima lica odlikovanih «Ordenom narodnog heroja» («Sluţbeni list RBiH», br. 2/92, 6/94 i 13/94).
                                                                Ĉlan 70.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Sluţbenim novinama Federacije BiH».

PREDSJEDAVAJUĆI DOMA
 NARODA PARLAMENTA
       FEDERACIJE BIH
        Slavko Matić, v. r.

                                                                             PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIĈKOG DOMA
                                                                                      PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
                                                                                           Muhamed Ibrahimović, v.r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA

Član 1.

U Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/04 i 56/05), u članu 2. iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
"Shodno Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini pripadnici tzv. Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna ne smatraju se braniocima u smislu ovog Zakona i njihova prava kao i prava članova njihovih porodica uređuju se Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/05 i 39/06)."

Član 2.

U članu 3. u stavu 5. iza riječi "godine" dodaju se riječi: "do 01.01.2006. godine".

Član 3.

U članu 11. u stavu 1. u trećem redu iza riječi "okolnostima" briše se zarez i dodaju riječi: "ili oboljenja za koje se ne može pouzdano zaključiti da je prouzrokovano pod tim okolnostima, ali se može zaključiti da su ratni napori uticali na njegovo pogoršanje".

Član 4.

U članu 17. u stavu 1. u tački 7. riječi: "u roku od 12 mjeseci od dana smrti tog lica " zamjenjuju se riječima: "do 17.11.2007. godine".

Član 5.

U članu 20. u stavu 1. u tački 1. riječ "rad" zamjenjuje se riječju "privređivanje".

Član 6.

U članu 21. stav 4. mijenja se i glasi: "Prava iz stava 1. ovog člana pripadaju i članovima porodice nestalog branioca do njegovog proglašenja umrlim a najdalje do 17.11.2007. godine kada će se pribaviti Izvod iz matične knjige umrlih u skladu sa članom 27. Zakona o nestalim licima ("Službeni glasnik BiH", br. 50/04), a ukoliko se ne osigura navedeni izvod utvrdit će se prestanak prava."
U st. 5. i 6. riječi: "pet godina" zamjenjuju se riječima: "tri godine", a iza broja "20" piše se zarez i briše slovo "i", a iza broja "21" dodaju se riječi: "i 22".
Iza stava 6. dodaju se novi st. 7. i 8. koji glase:
"Rok od tri godine propisan u st. 5. i 6. ovog člana ne odnosi se na djecu ratnih vojnih invalida i bračne drugove koji imaju djecu sa umrlim ratnim vojnim invalidom koji bez obzira na vrijeme trajanja zajedničkog življenja sa umrlim ratnim vojnim invalidom imaju pravo na porodičnu invalidninu ukoliko su ispunjeni drugi uvjeti iz st. 5. i 6. ovog člana.
Bračni drugovi poginulih branilaca i bračni drugovi umrlih ratnih vojnih invalida, bez obzira na uzrok smrti, koji su bili korisnici prava na dodatak za njegu i pomoć drugog lica prema članu 13. ovog Zakona mlađi od 45 godina i sposobni za privređivanje a nemaju djece, ako ne ostvaruju prihode na osnovu radnog odnosa, penzije ili vršenja samostalne djelatnosti, imaju pravo na porodičnu invalidninu u visini od 43% od osnovice utvrđene zakonom, a ukoliko ostvaruju bilo koji od navedenih prihoda, imaju pravo na porodičnu invalidninu u iznosu od 20% od osnovice utvrđene zakonom. "

Član 7.

Iza člana 21. dodaju se novi čl. 21.a , 21.b i 21.c koji glase:

" Član 21.a

Nakon smrti ratnog vojnog invalida II-VII grupe čija smrt nije posljedica ranjavanja, povrede ili oboljenja, po kom osnovu je ostvario pravo na ličnu invalidninu, kao i nakon smrti ratnog vojnog invalida VI-X grupe članovi njegove porodice iz člana 20. stav 1. tač. 1. i 2. ovog Zakona koji nisu u radnom odnosu a koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu, imaju pravo na porodičnu invalidninu u visini od 50% iznosa njegove ratne vojne invalidnine.

Član 21.b

Supruga ratnog vojnog invalida u smislu prethodnog stava navedeno pravo ostvaruje ukoliko je živjela u zajedničkom domaćinstvu sa suprugom najmanje tri godine, a djeca isto pravo ostvaruju bez obzira na vrijeme zajedničkog življenja.

Član 21.c

Izuzetno od uvjeta iz člana 20. stav 1. tačka 2. ovog Zakona, djeca bez oba roditelja koja su nezaposlena i nalaze se na evidenciji kantonalne službe za zapošljavanje, imaju pravo na porodičnu invalidninu u iznosu navedenom u članu 21. stav 1. ovog Zakona do zaposlenja a najdalje do 25. godine života."

Član 8.

U članu 22. iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
"Izuzetno, roditeljima ženjenog poginulog, umrlog ili nestalog branioca iza kojeg nije ostalo potomstvo pripada pravo na porodičnu invalidninu iz člana 22. stav 1. odnosno stav 2. Zakona ukoliko pravo na porodičnu invalidninu ne koristi bračni drug zbog stupanja u novi brak ili izvanbračnu zajednicu, kao i u slučaju kad je brak prestao prije smrti poginulog, umrlog ili nestalog branioca iza kojeg nije ostalo potomstvo."

Član 9.

U članu 23. u stavu 2. iza riječi "svako" dodaje se riječ "sljedeće". Ostali dio teksta ostaje isti.

Član 10.

Iza člana 31. dodaju se novi čl. 31.a i 31.b koji glase:

"Član 31.a

Pripadnici oružanih snaga koji su pod uvjetima i na način utvrđen federalnim propisima ostvarili status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvrđena nesposobnost za privređivanje I. kategorije, isključivo kao posljedica oštećenja organizma zbog rane, povrede ili bolesti, po kom osnovu su ostvarili vojni invaliditet i kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju a koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u oružane snage, imaju pravo na invalidsku penziju pod uvjetima propisanim u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06).

Član 31.b

Ratni vojni invalidi stižu pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju."

Član 11.

U članu 44. riječi: "Federalno ministarstvo odbrane/Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova/Federalno ministarstvo unutarnjih poslova" zamjenjuju se riječima: "nadležni organ za vojne evidencije".

Član 12.

U članu 52. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Ukoliko u postupku nadzora i medicinskog vještačenja posebna ljekarska komisija iz člana 47. stav 4. ovog Zakona donese drugačiji nalaz i mišljenje u odnosu na nalaz i mišljenje ljekarskih komisija iz člana 47. st. 1., 2. i 3. ovog Zakona taj nalaz i mišljenje će poslužiti kao razlog za obnovu postupka."

Član 13.

U članu 53. Zakona dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"U postupku po pravu nadzora rješenje o pravima prema ovom Zakonu koje je postalo konačno u upravnom postupku može se ukinuti ako je njime povrijeđen zakon u roku od pet godina od dana kada je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, odnosno od dana stupanja na snagu ovog Zakona zavisno od toga koji je datum kasniji."

Član 14.

U članu 57. stav 3. mijenja se i glasi:
"Visina osnovice iz člana 12. stav 2. Zakona usklađivat će se početkom svake godine sa povećanjem prosječne mjesečne netoplaće (procentualno) isplaćene u Federaciji BiH u prethodnoj godini prema podacima nadležnog Federalnog zavoda za statistiku."
St. 4., 5. i 6. se brišu.

Član 15.

Iza člana 57. dodaje se novi član 57.a koji glasi:

"Član 57.a

Sredstva za isplatu penzija ostvarenih u skladu sa čl. 31.a i 31.b ovog Zakona osigurat će se u budžetu Federacije BiH i refundirat će se Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje/Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje sve dok korisnik penzije iz čl. 31.a i 31.b ovog Zakona ne ispuni uvjete za punu starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju."

Član 16.

U članu 60. u stavu 2. iza riječi "pravo" dodaju se riječi: "u postupku revizije suprotno odredbama ovog Zakona". Ostali dio teksta se briše.
U stavu 3. ovog člana u drugom redu iza riječi "Zakona" dodaju se riječi: "član ljekarske komisije koji donese nalaz i mišljenje suprotno odredbama Zakona i pravilnika".

Član 17.

U članu 69. na kraju stava 1. briše se tačka i dodaju riječi: "i Zakon o zaštiti vojnih invalida ("Službeni list SRBiH", br. 35/90)".

Član 18.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" a primjena odredaba člana 6. st. 3. i 4. i čl. 7., 8., 10., 14. i 15. primjenjivat će se od 01.01.2008. godine po utvrđivanju broja potencijalnih korisnika i osiguranju potrebnih budžetskih sredstava.

Predsjedavajući                                                       Predsjedavajući
Doma naroda                                                           Predstavničkog doma                     Parlamenta Federacije BiH                                      Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešić                                                         Safet Softić
                                                                                                  



   

ZAKON
O PRIJEVREMENOM POVOLJNIJEM PENZIONISANJU
BRANILACA ODBRAMBENO-OSLOBODILAČKOG
RATA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije penzionisanje (u daljnjem tekstu: povoljnije penzionisanje) bivših pripadnika Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO,
HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP-a HZHB), osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja.

Član 2.

(1) Pojmovi i kategorije korisnika prava, prema ovom zakonu, primjenjivat će se kako je to utvrđeno propisima koji su bili na snazi u vrijeme ostvarivanja prava na povoljnu penziju, odnosno u vrijeme otpusta iz vojne službe, odnosno prestanka državne službe u bivšem Federalnom ministarstvu odbrane.
(2) Pojmovi i kategorije korisnika prava, prema ovom zakonu, primjenjivat će se kako je to regulirano propisima o policiji Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatske zajednice Herceg-Bosne za pripadnike koji su bili u policiji za vrijeme ratnog stanja i koji su u slučaju neposredne ratne opasnosti obavljali poslove i zadatke za koje su mogli steći činove u skladu sa Uredbom o činovima, uslovima za sticanje činova i oznakama činova u policiji za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", broj 18/93) i Uredbom o činovima, uslovima za sticanje činova i oznakama činova u policiji za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti ("Službeni list RBiH", br. 21/95 i 47/95) i Uredbom o zvanjima, oznakama zvanja i funkcija i uvjetima za stjecanje zvanja u policiji ("Narodni list HZHB", broj 6/93).

II. KORISNICI KOJI SU VEĆ OSTVARILI PRAVO NA POVOLJNU PENZIJU

Član 3.

(1) Korisnici prava na penziju prema Zakonu o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uvjetima ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/11 i 37/12) zadržavaju pravo na penziju i nastavlja im se isplata penzije do isteka roka iz člana 11. ovog zakona.
(2) Korisnicima penzija iz stava (1) ovog člana ponovno će se preračunati penzija na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.

III. UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA POVOLJNIJE PENZIONISANJE

Član 4.

Izuzetno, pravo na povoljnije penzionisanje pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom mogu ostvariti:
1. pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to je li to bilo u kontinuitetu) u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine vršili
dužnost i obavljali poslove komandanta-zapovjednika, komandira i načelnika (u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke službe javne bezbjednosti i centrima službi bezbjednosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima službi bezbjednosti MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP-a HZHB);
2. pripadnici bivše vojske Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vojska FBiH) kojima je prestala služba u toku 2001. godine, te državni službenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva odbrane koji su otpušteni, odnosno nije
im produžen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina života i 20 godina penzijskog staža od čega tri godine muškarci, odnosno dvije godine žene efektivnog staža u toku rata koji se računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju;
3. pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) (u daljnjem tekstu: OSRBiH) kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz
OSRBiH, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog
staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje, prema ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje. Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u
učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog
staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju;
4. ratni vojni invalidi sa procentom invalidnosti 60% ili više koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo na osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka,
mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju;
5. vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: OSBiH) koji su najmanje dvije godine do 23.12.1995. godine bili pripadnici Armije
RBiH ili Hrvatskog vijeća obrane, a na dan 01.01.2010. godine bili u vojnoj službi i kojima prestaje služba u skladu sa članom 101. stav (1) tačka
c) Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 88/05, 53/07, 59/09, 74/10 i 42/12).

IV. OSNOVICA I NAČIN OBRAČUNA PENZIJA

Član 5.

Jedinstvena osnovica za izračun visine penzije korisnika prava iz ovog zakona je zajamčena penzija isplaćena u decembru 2011. godine u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12) (u daljnjem tekstu: Zakon o PIO), koja iznosi 414,30 KM.

Član 6.

(1) Penzija se određuje množenjem iznosa utvrđene osnovice iz člana 5. ovog zakona sa pripadajućim koeficijentom iz stava (2) (za pripadnike vojske) ili stava (3) (za pripadnike policije) ili stava (4) (za državne službenike, namještenike i civilna lica).
(2) Pripadajući koeficijent za pripadnike vojske, na osnovu ličnog, odnosno formacijskog čina (ako je poslove formacijskog čina obavljao najmanje 12 mjeseci), a šta je za njega povoljnije u momentu prvog ostvarivanja prava na penziju.

Činovi	Pripadajući koeficijent
Vojnik	1,0
Vojnik I. klase	1,1
Kaplar	1,2
Narednik	1,25
Štabni narednik	1,3
Narednik I. klase	1,3
Viši narednik	1,4
Glavni narednik	1,45
Poručnik	1,5
Natporučnik	1,6
Kapetan	1,8
Major	2,0
Pukovnik	2,2
Brigadir	2,4
Brigadni general	3,2
Generalmajor	3,5
Armijski general i Generalpukovnik	4,0

(3) Pripadajući koeficijent za pripadnike policije, na osnovu ličnog čina, odnosno formacijskog mjesta u momentu ostvarivanja prava na penziju.

Činovi	Pripadajući koeficijent
Vodnik	1,0
Narednik	1,1
Nadnarednik	1,15
Glavni narednik	1,2
Zastavnik	1,25
Nadzastavnik	1,3
Potporučnik	1,45
Poručnik	1,5
Kapetan	1,5
Major	2,0
Potpukovnik	2,2
Pukovnik	2,3
Brigadir	2,4

(4) Pripadajući koeficijent za:
a) državne službenike i namještenike koji su pravo na penziju ostvarili kao uposlenici Federalnog ministarstva odbrane.

Službena zvanja	Pripadajući koeficijent
NK NŠS	0,9
Kurir	0,9
Higijeničar	0,9
Mlađi referent	1,0
Daktilograf	1,0
KV radnik	1,0
Referent, operater	1,0
Viši referent	1,0
VKV radnik, vozač	1,0
Mlađi samostalni referent	1,1
Samostalni referent	1,2
Viši samostalni referent	1,3
Stručni saradnik	1,5
Šef grupe, načelnik centra za OiO	1,5
Viši stručni saradnik	1,6
Stručni savjetnik, inspektor	1,8
Šef odsjeka, zamjenik šefa ureda	1,9
Šef ureda	2,0
Zamjenik pomoćnika ministra, zamjenik pravobranioca	2,0
Savjetnik, načelnik odjela za odbranu	2,1
Pomoćnik ministra, šef kabineta, pravobranilac	2,2
Načelnik uprave za odbranu, načelnik odjeljenja u inspekciji	2,2
Zamjenik ministra	2,3
Ministar	2,5

b) civilna lica na službi u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine koji su ostvarili pravo na penziju.

Službena zvanja	Pripadajući koeficijent
NK radnik	0,8
Zanatlije	0,9
VKV	1,0
Lica sa VSS/doktori, inžinjeri	2,0

(5) Za dobitnike najviših ratnih priznanja iz člana 5. stav (3) (prva grupa) Zakona o posebnim pravima dobitnika najviših ratnih priznanja ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/05, 61/06 i 9/10) na iznos penzije obračunat prema ovom zakonu dodaje se koeficijent +1.
(6) Državni službenici i namještenici Federalnog ministarstva odbrane koji su u Federalno ministarstvo odbrane prešli iz OS RBiH, kao i civilna lica na službi u Vojsci FBiH za obračun penzije mogu koristiti pripadajuće koeficijente za
pripadnike Vojske FBiH ako posjeduju lični čin.
(7) Penzija iz stava (1) ovog člana se umanjuje za svaku punu godinu nedostajućeg penzijskog staža do punog penzijskog staža (40 godina) za 2%, a najviše do 30%, s tim što iznos penzije nakon umanjenja ne može biti manji od iznosa
najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o PIO.

Član 7.

(1) Kod ponovnog obračuna penzija za korisnike prava iz člana 3. ovog zakona u obračun će se uzeti penzijski staž utvrđen prilikom priznavanja prava na penziju.
(2) Ukoliko je korisnik prava na penziju iz člana 3. ovog zakona zasnovao radni odnos i penzija mu se za to vrijeme nije isplaćivala, kod ponovnog obračuna penzije u skladu sa ovim zakonom, u obzir će mu se uzeti i novoostvareni staž osiguranja.
(3) Za korisnike prava na penziju iz stava (2) ovog člana penzija se neće preračunati prema službenoj dužnosti, već podnošenjem zahtjeva.
(4) Za umrlog korisnika prava iz člana 3. ovog zakona izvršit će se obračun penzije na način propisan ovim zakonom nakon čega će se utvrditi novi iznos porodične penzije.

Član 8.

Korisniku penzije ostvarene prema ovom zakonu koji zasnuje radni odnos ili započne obavljati samostalnu djelatnost penzija se ne isplaćuje za to vrijeme.

Član 9.

(1) Pravo na penziju prema ovom zakonu mogu ostvariti samo lica koja to pravo nisu ostvarila prema drugim propisima u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, lica koja su vršila dužnost komandanta ranga bataljona ili višeg ranga, načelnika štaba i zamjenika komandanta u jedinicama ranga brigade istog ili višeg ranga i ako su navedene dužnosti vršili najmanje 12 mjeseci (nezavisno da li je to bilo u kontinuitetu), kao i pripadnici policije iz člana 4. tačka 1. ovog zakona mogu koristiti prava prema ovom zakonu ako je to za njih povoljnije.

V. ISPLATA PENZIJA

Član 10.

Penzija obračunata u skladu sa ovim zakonom predstavlja zakonski iznos penzije (isplatni koeficijent 1).

VI. POSTUPAK PONOVNOG OBRAČUNA

Član 11.

(1) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje dužan je u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, prema službenoj dužnosti, provesti postupak i donijeti nova rješenja korisnicima prava na povoljniju penziju iz člana 3. ovog zakona nad kojim je okončan postupak kontrole u skladu sa Zakonom o kontroli zakonitosti korištenja prava iz boračko-invalidske zaštite ("Službene novine Federacije
BiH", broj 82/09). Za korisnike iz člana 3. ovog zakona nad kojim nije okončan postupak kontrole u skladu sa Zakonom o kontroli zakonitosti korištenja prava iz boračko-invalidske zaštite, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje
u istom roku donijet će privremena rješenja do okončanja postupka kontrole zakonitosti. Po okončanju kontrole zakonitosti i za ova lica Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje izdat će rješenja u skladu sa ovim zakonom.
(2) Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata dužno je provesti kontrolu zakonitosti korisnika iz stava (1) ovog člana kojima su
izdata privremena rješenja u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Korisnici prava na povoljniju penziju iz člana 3. ovog zakona dužni su na zahtjev Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje dostaviti potrebnu dokumentaciju za provođenje postupka izdavanja novih rješenja. Korisnicima
prava iz člana 3. ovog zakona odredit će se novi iznos penzije u skladu sa odredbama ovog zakona.
(4) Isplata penzija prema ovom zakonu korisniku prava na povoljniju penziju iz člana 3. ovog zakona pripada od 01.08.2013. godine.

Član 12.

(1) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje korisnicima prava na povoljniju penziju iz člana 3. ovog zakona koji propuste dostaviti potrebnu dokumentaciju ili se u postupku iz člana 11. utvrdi da ne posjeduju validnu
dokumentaciju, donijet će rješenje o prestanku prava na penziju do okončanja  Zakonom o kontroli zakonitosti korištenja prava iz boračkoinvalidske
zaštite koja mora biti okončana u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana može se podnijeti žalba Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje u roku 15 dana od dana prijema rješenja.
(3) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
(4) Ukoliko se u žalbenom postupku utvrdi da podnosilac žalbe ima pravo na povoljnu penziju, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje će u daljnjem roku od 15 dana donijeti rješenje kojim će utvrditi iznos penzije u skladu sa odredbama ovog zakona i isplatiti je korisniku od dana kada mu je pravo ukinuto.
(5) Izuzetno, ukoliko lice dokaže da je iz objektivnih razloga propustilo rokove ili da iz objektivnih razloga nije moglo dostaviti dokumentaciju relevantnu za ulaganje žalbe u rokovima propisanim ovim članom, omogućit će mu se dodatni rok od 15 dana za ulaganje žalbe.

VII. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Član 13.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje provodi postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom.

Član 14.

(1) Postupak za ostvarivanje prava na povoljnije penzionisanje prema ovom zakonu pokreće se na zahtjev stranke koja smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava iz člana 4. ovog zakona.
(2) Lica koja su propustila rokove, a ispunjavala su uvjete iz Zakona o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uvjetima mogu podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava prema odredbama ovog zakona.
(3) Rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na povoljnije penzionisanje u skladu sa ovim zakonom, izuzev za lica iz člana 4. tačka 3. ovog zakona, ističe zaključno sa 01.12.2013. godine, dok za lica iz člana 4. tačka 1. rok za podnošenje zahtjeva ističe 01.12.2015. godine.
(4) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, u postupku za ostvarivanje prava prema ovom zakonu primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku i propisi iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.
(5) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje obavezan je za lica iz stava (1) ovog člana u roku od najdalje 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za
ostvarivanje prava prema ovom zakonu odlučiti o pravu na povoljnu penziju.
(6) Isplata penzija za lica iz stava (1) ovog člana koja ostvare pravo na penziju u skladu sa ovim zakonom, pripada od 01.01.2014. godine, osim za korisnike iz člana 4. tačka 5. ovog zakona kojima isplata pripada od dana izdavanja rješenja.

VIII. DOKAZIVANJE ČINJENICA

Član 15.

(1) Dokazivanje činjenica za ostvarivanja prava prema ovom zakonu, bez obzira na to da li se postupak pokreće po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, vrši se isključivo na osnovu pisanih dokaznih sredstava izdatih od nadležnih organa, odnosno nadležnih ustanova.
(2) Uvjeti iz člana 4. tačka 1. ovog zakona dokazuju se uvjerenjem koje izdaje organ unutrašnjih poslova u skladu sa propisom iz stava (4) ovog člana.
(3) Uvjerenje iz stava (2) ovog člana sadrži i čin iz člana 6. stav (3) ovog zakona koji odgovara poslovima i zadacima iz člana 4. tačka 1. ovog zakona u skladu sa Uredbom o činovima, uvetima za sticanje činova i oznakama činova u policiji za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, Uredbom o činovima, uslovima za sticanje činova i oznakama činova u policiji za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti i Uredbom o zvanjima, oznakama zvanja i funkcija i uvjetima za stjecanje zvanja u policiji.
(4) Sadržaj, postupak i način izdavanja uvjerenja iz stava (2) ovog člana, evidenciju o izdatim uvjerenjima, organ unutrašnjih poslova koji će izdavati uvjerenja i druga
pitanja koja su značajna za izdavanje uvjerenja propisat će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova u roku osam
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(5) Uvjerenja o pripadnosti Oružanim snagama za lica iz člana 4. tač. 2., 3., 4. i 5. ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo za pitanja boraca) na posebnom obrascu nakon prethodno izvršene provjere podataka.
(6) Sadržaj, postupak i način izdavanja uvjerenja iz stava (5) ovog člana propisat će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva za
pitanja boraca u roku osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

IX. OSIGURANJE SREDSTAVA

Član 16.

(1) Za korisnike penzija koji u skladu sa ovim zakonom ostvare pravo na povoljniju penziju isplata penzija će se finansirati u omjeru 50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona o PIO, a 50% iz budžeta Federacije Bosne i
Hercegovine sve dok korisnik penzije ne ispuni uvjete za starosnu penziju prema Zakonu o PIO, a nakon čega će se refundirati iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: budžet Federacije BiH) samo razlika
između iznosa penzije koja se isplaćuje i penzije obračunate prema Zakonu o PIO.
(2) Izračun potrebnih sredstava za finansiranje prava prema ovom zakonu, koja se isplaćuju iz budžeta Federacije BiH, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje vršit će na način što će za svakog korisnika povoljne penzije
iskazivati samo razliku između ostvarenog staža osiguranja, posebnog staža priznatog u penzijski staž i staža osiguranja potrebnog za ostvarivanje prava na starosnu penziju prema Zakonu o PIO (40 godina penzijskog staža), prema godinama, u procentima i novčanim sredstvima.
(3) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje će kod donošenja rješenja za sve korisnike ovog zakona i korisnike drugih zakona kojima se penzije isplaćuju iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona o PIO u rješenjima navesti iznos koji se isplaćuje prema propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja (50% iz sredstava podračuna na osnovu člana 126. Zakona o PIO) i iznos koji pada na teret budžeta Federacije BiH.
Iznos penzija koji se isplaćuje iz sredstava podračuna, prema članu 126. Zakona o PIO, ne može biti viši od koeficijenata propisanih u članu 6. ovog zakona.
(4) Dio sufinansiranja ovog zakona koji pada na teret podračuna na osnovu člana 126. Zakona o PIO, kao što je to navedeno u stavu (1) ovog člana, neće se ni u kom
slučaju povećavati.
(5) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je obavezan vršiti mjesečni obračun sredstava za svakog korisnika prava na penziju koja se osiguravaju u budžetu
Federacije BiH na način utvrđen stavom (2) ovog člana i dostavljati ih Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike na kontrolu i odobrenje, nakon čega će Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike obračun potrebnih sredstava dostavljati Federalnom ministarstvu finansija na uplatu. Ukoliko iznos potreban za realizaciju ovog zakona premaši sredstva predviđena budžetom Federacije BiH, Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje će Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike predložiti korekciju isplatnog koeficijenta o čemu će na prijedlog resornog ministarstva odluku donijeti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da bi se osiguralo da iznos predviđen budžetom Federacije BiH ne bude premašen. Ukoliko odluka o usklađivanju koeficijenta ne bude usvojena u roku 30 dana od dana
prijema prijedloga, Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje će utvrditi isplatni koeficijent da bi se uklopili u raspoloživa finansijska
sredstva.
(6) Kada korisnici povoljnijih penzija iz stava (2) ovog člana ispune uvjete na starosnu penziju u skladu sa Zakonom o PIO, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje će po službenoj dužnosti utvrditi iznos penzije prema
propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja nakon čega će se iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine finansirati samo razlika između iznosa penzije utvrđene ovim zakonom i penzije obračunate prema Zakonu o PIO
pri čemu se neće mijenjati iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom.
(7) Nivo godišnjeg povećanja individualnih penzija prema ovom zakonu neće premašiti stopu inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena iz prethodne godine,
uzimajući u obzir da iznos pojedinačnih penzija ne može biti manji od najniže penzije u smislu približavanja prosjeka penzija ostvarenih prema ovom zakonu prosjeku
starosne penzije ostvarene prema Zakonu o PIO, dok će biti ostavljena mogućnost upotrebe obračunskih koeficijenata kako bi se garantiralo da se iznos planiran
budžetom Federacije BiH za ove namjene neće premašiti, a što je definirano i Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(8) Izuzetno, ukoliko korisnik povoljne penzije nema staža osiguranja isplata njegove penzije u potpunosti pada na teret budžeta Federacije BiH sve dok je koristi.

Član 17.

(1) O utrošenim sredstvima iz člana 16. ovog zakona Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike izvještava Federalno ministarstvo finansija, a Federalno ministarstvo
finansija Vladu Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(2) Dio sredstava za isplatu penzija ostvarenih u skladu sa ovim zakonom osigurat će se u budžetu Federacije BiH na poziciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Član 18.

(1) Nepravilne isplate koje su nastale kao posljedica greške Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koje se osiguravaju u budžetu Federacije BiH, nadoknadit će Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje koji će isplaćeni iznos uplatiti na račun budžeta Federacije BiH.
(2) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje jednom mjesečno putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike obaviještava Vladu Federacije Bosne i Hercegovine o korisnicima penzije kojima je to pravo prestalo u skladu sa članom 12. ovog zakona.
(3) Nakon dobijanja informacija Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će protiv lica koja su zloupotrebom koristili pravo na povoljnu penziju i onih koji su to omogućili i na taj način oštetili budžet Federacije BiH poduzeti zakonom propisane mjere.

X. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA

Član 19.

(1) Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
(2) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike nadzor nad provođenjem ovog zakona ostvaruje neposredno i putem nadležne inspekcije kao i na drugi zakonom dozvoljen način.
(3) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje dužan je omogućiti ostvarivanje uvida u rješavanje predmeta iz ovog zakona Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i nadležnim inspekcijama i postupati prema njihovim nalozima.

Član 20.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine formirat će Komisiju u sastavu od osam članova koju će činiti predstavnici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (tri), Federalnog ministarstva za pitanja boraca (jedan), Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (jedan), Federalnog ministarstva finansija (jedan) i Generalnog sekretarijata Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (dva) radi vršenja neposrednog uvida u rješavanje prava prema ovom zakonu.

XI. KAZNENE ODREDBE

Član 21.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj ustanova, odnosno drugo pravno lice, ako:
1. korisniku, suprotno odredbama ovog zakona, uskrati ili ograniči prava koja mu pripadaju;
2. omogući korištenje prava licu kojem ne pripada pravo prema ovom zakonu ili mu ne pripada u tom obimu;
3. uskrati davanje podataka koje je obavezan dati ili da netačne podatke i obavještenja o osiguraniku;
4. ne izda rješenje u rokovima propisanim ovim zakonom;
5. da netačne podatke o visini potrebnih sredstava za isplatu povoljnijih penzija koje padaju na teretbudžeta Federacije BiH;
6. ne omogući ostvarivanje uvida u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se
rješavaju u upravnom postupku ili ne postupi po nalozima upravne inspekcije;
7. Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike ili Komisiji koja vrši nadzor nad primjenom zakona onemogući uvid u upravno rješavanje, ne dostavi
potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rješavaju u upravnom postupku;
8. ne postupi u skladu sa uputstvom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
(2) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice koje uz zahtjev za ostvarivanje prava na povoljnu penziju priloži ispravu u kojoj su uneseni netačni podaci koji bitno utiču na ostvarivanje prava i visinu penzije, ukoliko je moglo znati ili je znalo da isprava sadrži netačne ili nepotpune podatke.
(3) Ako lice iz stava (2) ovog člana ostvari pravo na penziju, dužno je vratiti puni novčani iznos primljenih penzija, bez obzira na to da li je rješenje o prestanku prava na ostvarenu penziju poništeno ili ukinuto.
(4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u ustanovi, odnosno u drugom pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 22.

Na sva pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom primjenjivat će se odredbe Zakona o PIO, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 23.

Korištenje prava iz čl. 3. i 4. ovog zakona podliježe reviziji u skladu sa odredbama Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/09).

Član 24.

Prava stečena prema ovom zakonu prestaju kada u toku korištenja prava prestanu da postoje uvjeti za sticanje i ostvarivanje prava u slučajevima i poduvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Član 25.

Postupak za ostvarivanje prava pokrenut po zahtjevu, koji je podnesen prije stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se prema odredbama ovog zakona.

Član 26.

Imenice upotrijebljene u ovom zakonu samo u muškom ili samo u ženskom rodu odnose se na oba spola.

Član 27.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o potvrđivanju prava na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnijim uvjetima ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/11 i 37/12).

Član 28.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Radoje Vidović

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Fehim Škaljić